Terapija glazbom može pomoći oboljelima od kognitivnih bolesti, uključujući i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, otkrila je nedavno jedna američka studija.
Tvrtka Music Therapy iz SAD-a odlučila je postati vodeći pružatelj glazbenog sadržaja u svrhu terapije starijim osoba kojima je takva vrsta glazbe najpotrebnija, ali ujedno i svim terapeutima širom zemlje. Naime, studija koju je proveo kognitivni znanstvenik Frank Russo tijekom istraživanja na sveučilištu Ryerson u Torontu, koristi novu tehnologiju kako bi istražili vezu između zvuka i dijelova mozga koji kontroliraju pokrete.
Alzheimerova bolest je šesti vodeći uzrok smrti u SAD-u, a danas čak 5,4 milijuna Amerikanaca živi s tom bolešću. Svakih 69 sekundi, netko u Americi razvije Alzheimerovu bolest, a terapija glazbom može pomoći ljudima sa Parkinsonovom bolesti da lakše hodaju, dok pacijentima sa Alzheimorovom može pomoći da lakše pamte. Russo se nada da će razviti jasniju sliku o tome kako glazba može sanirati oštećene neuronske krugove i nada se da će rezultate istraživanja moći iskoristiti na širokom spektru bolesti, od autizma do moždanog udara.
Osim ovog nedavnog otkrića, postoje mnoga slična istraživanja koja su pokazala da glazba ima veliki utjecaj na naše tijelo i psihu. U SAD-u već postoje udruženja koja prakticiraju glazbenu terapiju za pomoć oboljelima od raka, djece s ADHD-om pa čak i bolnice počinju koristiti glazbu i glazbenu terapiju kako bi pacijentima smanjile bolove, napade depresije, za promicanje pokreta, smirenje pacijenata, za ublažavanje napetosti mišića, kao i za mnoge druge poteškoće. Glazba očito utječe na tijelo i um na mnoge moćne načine. U Barceloni je jedna bolnica dobila odjel za terapiju glazbom, što su promovirali simpatičnim plakatima koje možete vidjeti u nastavku.
Ovo su neki od učinaka glazbe, koji pomažu objasniti učinkovitost glazbene terapije:
Moždani valovi: Istraživanja su pokazala da glazba s jakim ritmom može stimulirati moždane valove te ih uskladiti sa ritmom otkucaja srca što dovodi do bolje koncentracije i budnijeg stanja dok sporiji tempo dovodi do sporijeg, meditativnog stanja.
Otkucaji srca i disanje: Uz promjene u moždanim valovima dolaze i promjene i u ostalim tjelesnim funkcijama. Na one funkcije kojima upravlja autonomni živčani sustav kao što su disanje i otkucaji srca također može utjecati glazba na način da može usporiti disanje i srčani ritam te nas u konačnici i opustiti. Na taj način glazba može spriječiti učinke kroničnog stresa i samim time utjecati na naše zdravlje.
State of Mind: Glazba se također može koristiti kako bi postigli pozitivno stanje uma, zadržali kreativnost i optimizam te spriječili depresiju, tjeskobu i stres da djeluje na nas i naše tijelo.
Ostale prednosti: Utvrđeno je da slušanje glazbe donosi i mnoge druge zdravstvene pogodnosti kao što su snižavanje krvnog tlaka (koji također može smanjiti rizik od moždanog udara i drugih zdravstvenih problema tijekom vremena), potaknuti imunitet i ublažiti napetost mišića.
Stoga nije bitno koju glazbu slušate, onu koju opušta, veseli ili razbuđuje, glavno je da vam pomaže. Evo našeg prijedloga:
Azra Hajdari
