Inspiriran rečenicom koju je Laurent Garnier izjavio u 2014. godini ‘ne znam što je sljedeće (u elektronskoj muzici), jer sve što čujem danas, sam čuo i prije, samo sad je malo tehnički upeglanije’, postavio sam i sebi pitanje: Koja je budućnost elektronske glazbe?
Mnogi smatraju da za razumijevanje budućnosti moramo zaviriti u prošlost. Ako sad pogledamo u prošlost, možemo vidjeti da smo u posljednjih 70-tak godina uvijek imali neki tip glazbene revolucije. Nakon II. svjetskog rata, točnije 50-tih smo imali Elvisa koji je popularizirao rock’n’roll. Muzičku štafetu su 60-tih preuzeli Beatlesi, kako bi se trka dalje nastavila na funk i disco 70-tih uz James Browna i Bee Gees. Već 80-tih možemo reći da su se house i techno počeli uzdizati (uz naravno hip-hop) jer je to tehnologija dozvolila uz Rolandove 303-ke, 808-ice, 909-tke i druge samplere, sintisajzere i ritam mašine.
Netko će reći da su dubstep/EDM/Future House nova revolucija, ali da li to zaista jesu? Dubstep je postojao još 90-tih, dok je EDM marketinški naziv za progressive/electro/bigroom house koji postoji već duže vrijeme. Future house je ustvari upgradeana verzija UK Bass i Garage Housea koji također postoje duže od 20 godina.
Prema riječima legendarnog Laurent Garniera ‘techno je bio posljednja glazbena revolucija‘ koja je (ako mogu dodati) pored svog naprednog zvuka davala i jedinstvenu filozofiju u kojoj mašine i ljudi zajedno stvaraju glazbu. Pored toga što su house i techno ‘izrodili’ tonu ‘djece’ koje danas zovemo deep house, minimal, dubstep i druge, postavio sam sljedeće pitanje:
Što je potrebno da bi revolucija bila realizirana ili je možda čak i sam pojam revolucije već zastario?
Prema Websterovom riječniku ‘revolucija je nagla, radikalna ili potpuna promjena’ u društvu.
Međutim danas je sve to na istom nivou. Razmislite o budućnosti žanrova gdje će svi biti podjednaki. Pod tim podrazumijevam jednu veliku tabelu gdje je svaki žanr u nekoj vezi sa drugim. Postoje popularniji žanrovi, ali svi se međusobno poštuju i surađuju po želji. Vjerujem da je to budućnost elektronske glazbe i glazbe uopće gdje će dubstep producenti raditi sa blues muzičarima. Klasični orkestri raditi sa techno likovima (kao što je nedavno Derrick May napravio u Makedoniji) itd. revolucija neće zahtjevati pratioce, obožavatelje i žanrovske istomišljenike – jer ćemo ta revolucija već biti mi.
Piše: Vladimir Trifunović
