Mnogim bi klincima igranje videoigara umjesto učenja moglo zvučati kao ostvarenje sna, no u nekim američkim školama (a nadamo se čim prije i u hrvatskima) će se te dvije aktivnosti uskoro ispreplitati, piše Mladen Smrekar na Bugu. Akciju da se videoigre uključe u sredstva nastave povijesti pokrenuli su predavači sa Sveučilišta u Kansasu, koji tvrde kako su one ključne za “stvaranje javnog znanja o prošlosti” te im je stoga mjesto u učionici.
Andrew Denning (38), profesor povijesti s tog sveučilišta i stručnjak za europsku povijest 20. stoljeća, kaže kako sve veća sofisticiranost naslova temeljenih na povijesnim događajima te sve veći broj akademski obrazovanih ljudi odraslih na videoigrama (i on sam je jedan od njih) polako slamaju otpor koji su institucije visokog obrazovanja oduvijek imale prema videoigrama.
Videoigre su 2018. godine zaradile čak 43,8 milijardi dolara, a mnoge od najpopularnijih igara posljednjih godina smještene su u povijesna okruženja, kaže Denning, koji se osvrnuo i na novije naslove te njihov utjecaj na razumijevanje nacizma i Trećeg Reicha: “Povijesne videoigre povezuju prošlost sa sadašnjošću, istovremeno oblikujući povijesno pamćenje i suvremene političke rasprave. One su oblik duboke igre koja gradi znanje o prošlosti i sadašnjosti, ali to se znanje mora proširiti. Povjesničari bi trebali razumjeti kako videoigre oblikuju znanje i filozofiju povijesti kod šire javnosti i te elemente ugraditi u područja svojih istraživanja i predavanja.”
Osmišljavanje povijesnih igara previše je ozbiljna stvar da bi se prepustila maštovitim amaterima pa sve više dizajnerskih tvrtki prilikom izrade novih igara teži maksimalnoj točnosti i traži savjete povjesničara. Na popisu igara koje bi se uskoro mogle naći u školskom programu nalaze se i Assassin’s Creed, Atentat 1942, Battlefield, Brothers In Arms, Crusader Kings ili 1979 Revolution: Black Friday.
