>Ljudi koji se ne žele cijepiti su manje inteligentni, kaže istraživanje

Nasuprot njima, samo 6 posto fanova nipošto ne bi posjetilo event s važećim covid-pravilima na snazi, kao što su uz spomenute i negativni testovi, a 15 posto izjavilo je kako se uzda u “zdrav razum” ostalih da će mjere poštovati i bez službene provjere. Daljnji podaci pokazuju kako je već posto muzičkih fanatika primilo dvije doze cjepiva, a među njima je čak 80 posto već posjetilo neki koncert u periodu od početka pandemije.

Ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljivu korelaciju između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (Azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše) i politička pripadnost (konzervativci su više kolebljiviji, a liberali manje).

Sada je tim znanstvenika, uglavnom epidemiologa i psihologa s londonskog University Collegea i Sveučilišta u Edinburghu, odlučio stoga testirati povezanost rezultata niza testova inteligencije i kolebljivosti prema cijepljenju na temelju prijava vlastitih stavova. Korišteni su podaci iz studije COVID Survey, koja prati pandemiju, a sastavni je dio studije Understanding Society (Main Survey) koja već niz godina na razne teme prati desetke tisuća kućanstava u Velikoj Britaniji.

Autori su prvo rezultate kontrolirali na takav način da isključe moguće utjecaje dobi, spola i etničke pripadnosti. To je bilo važno učiniti jer je za očekivati, primjerice, da će stariji, koji necijepljenjem riskiraju više, biti manje kolebljivi. No i nakon takve prilagodbe studija je pokazala da je vjerojatnost kolebljivosti prema cijepljenju i dalje značajno veća među osobama s manjim kognitivnim sposobnostima.

S druge strane, kontrola provedena za stupanj obrazovanja dovela je do djelomičnog slabljenja rezultata. Drugim riječima, stupanj obrazovanja utjecao je na kolebljivost (obrazovaniji su bili manje kolebljivi), ali čak i kada je njegov utjecaj isključen, vjerojatnost utjecaja inteligencije na kolebljivost i dalje je ostala značajna. To je bilo za očekivati jer postoji povezanost između kvocijenta inteligencije i stupnja obrazovanja, i to u oba smjera. Naime, ne samo da ljudi viših kognitivnih sposobnosti u prosjeku postižu viša akademska postignuća nego su istraživanja pokazala da svaka godina obrazovanja podiže IQ za oko tri boda.

Znanstvenici u svojem radu ipak ističu da njihovo istraživanje ima jedno važno ograničenje, a to je da se temelji na izjavama ljudi o njihovim namjerama, a ne na njihovom stvarnom ponašanju. Drugim riječima, autori nisu imali informacije o tome tko se od sudionika u stvarnosti cijepio, a tko nije. Naravno, na umu treba imati i to da na kolebljivost utječu mnogi čimbenici, a ne samo inteligencija, te da rezultate treba shvatiti kao pokazatelje statističke povezanosti. Drugim riječima, ne može se reći da je svatko tko je kolebljiv prema cijepljenju neinteligentan i obratno.

No ono što se svakako može reći je da će onaj koji je kolebljiv prema cijepljenju, ili se izravno odbija cijepiti, zaista imati mnogo više problema s upadima na različite evente.

Čak 61 posto stanovnika okruga Los Angeles jest cijepljeno, zbog čega brojevi zaraza opadaju, ali okrug i dalje bilježi prosječno 14 smrti povezanih s covidom na dan. Slične su odluke već donijeli obližnji San Francisco i Berkeley, ali recimo i New York, a kazne za one koji u svoje prostore puštaju i necijepljene počet će se naplaćivati sljedeći mjesec. Odluka će prestati vrijediti kada grad proglasi kraj trenutnog stanja. Postoji mogućnost da gosti prilože pisani dokaz o medicinskim ili vjerskim razlozima zbog kojih se ne mogu cijepiti, ali oni će se morati zadržavati na otvorenim dijelovima objekata ili pokazati friški negativan test.

Dogodilo se to samo tjedan dana nakon što je vladin povjerenik za cijepljenje Nadhim Zahawi svim snagama podupro te planove, a predsjednik udruge noćnog života NTIA Michael Kill pozdravio odluku kao pravi korak ka povratku partijanju i zabavljanju na kakve smo se nekad bili navikli.

Iako trenutno odbačen, plan ostaje u rezervi za kasniju jesen ili zimu, ako se ukaže potreba, izvještava BBC. Škotska, međutim, nastavlja s planiranom shemom i njome starta početkom sljedećeg mjeseca, dok će Wales svoju odluku donijeti uskoro. Sjeverna Irska za sada ne razmatra uporabu covid-potvrda.

U razgovoru s dr. Kishanom Bodalijom, Carl je izjavio: “Moj cijeli život proteklih se 30 godina vrti oko zabavljanja ljudi u malim klubovima, u barovima, u velikim klubovima i na festivalima. Ono što ja radim okuplja ljude. I toga želim vidjeti više i to želim više od ičega, da možemo biti sigurni znajući da idemo partijati i uživati u sigurnom okruženju.”

Trenutno u Velikoj Britaniji ne postoji zakonska obaveza da klubovi od posjetitelja traže ikakvu covid-potvrdu, ali mnogi prostori za zabavu sami provode svoja pravila i zahtjeve kako bi osigurali kakvu-takvu sigurnost za svoje goste. Mnogi od njih primarno traže svjež obavljen negativni test na koronavirus.

Ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljivu korelaciju između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (Azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše) i politička pripadnost (konzervativci su više kolebljiviji, a liberali manje).

Sada je tim znanstvenika, uglavnom epidemiologa i psihologa s londonskog University Collegea i Sveučilišta u Edinburghu, odlučio stoga testirati povezanost rezultata niza testova inteligencije i kolebljivosti prema cijepljenju na temelju prijava vlastitih stavova. Korišteni su podaci iz studije COVID Survey, koja prati pandemiju, a sastavni je dio studije Understanding Society (Main Survey) koja već niz godina na razne teme prati desetke tisuća kućanstava u Velikoj Britaniji.

Autori su prvo rezultate kontrolirali na takav način da isključe moguće utjecaje dobi, spola i etničke pripadnosti. To je bilo važno učiniti jer je za očekivati, primjerice, da će stariji, koji necijepljenjem riskiraju više, biti manje kolebljivi. No i nakon takve prilagodbe studija je pokazala da je vjerojatnost kolebljivosti prema cijepljenju i dalje značajno veća među osobama s manjim kognitivnim sposobnostima.

S druge strane, kontrola provedena za stupanj obrazovanja dovela je do djelomičnog slabljenja rezultata. Drugim riječima, stupanj obrazovanja utjecao je na kolebljivost (obrazovaniji su bili manje kolebljivi), ali čak i kada je njegov utjecaj isključen, vjerojatnost utjecaja inteligencije na kolebljivost i dalje je ostala značajna. To je bilo za očekivati jer postoji povezanost između kvocijenta inteligencije i stupnja obrazovanja, i to u oba smjera. Naime, ne samo da ljudi viših kognitivnih sposobnosti u prosjeku postižu viša akademska postignuća nego su istraživanja pokazala da svaka godina obrazovanja podiže IQ za oko tri boda.

Znanstvenici u svojem radu ipak ističu da njihovo istraživanje ima jedno važno ograničenje, a to je da se temelji na izjavama ljudi o njihovim namjerama, a ne na njihovom stvarnom ponašanju. Drugim riječima, autori nisu imali informacije o tome tko se od sudionika u stvarnosti cijepio, a tko nije. Naravno, na umu treba imati i to da na kolebljivost utječu mnogi čimbenici, a ne samo inteligencija, te da rezultate treba shvatiti kao pokazatelje statističke povezanosti. Drugim riječima, ne može se reći da je svatko tko je kolebljiv prema cijepljenju neinteligentan i obratno.

No ono što se svakako može reći je da će onaj koji je kolebljiv prema cijepljenju, ili se izravno odbija cijepiti, zaista imati mnogo više problema s upadima na različite evente u Hrvatskoj ovog ljeta. Kako smo već pisali, prvog dana srpnja na snagu su stupile nove epidemiološke mjere, koje, u najkraćim crtama, znače veće otvaranje za ljude s covid-potvrdama.

Najvažnija nova mjera je da od 1. srpnja za događaje na kojima sudjeluju osobe koje posjeduju digitalne EU potvrde nema zabrane broja okupljenih. “Glavne značajke su još veće otvaranje, tako da će osobe koje su cijepljene, preboljele ili negativno testirane na covid-19 moći sudjelovati na događanjima bez ili uz smanjen opseg pridržavanja posebnih epidemioloških mjera”, kazao je ministar Božinović na presici Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Organizatorima takvih događaja bit će dostupna mobilna aplikacija putem koje će moći očitati QR kod s digitalnih EU potvrda svojih posjetitelja, ali će se i za takva događanja unaprijed morati tražiti suglasnost lokalnog stožera civilne zaštite. Božinović je naglasio da za ostale slučajeve, odnosno evente na kojima neće biti kontroliran covid-status osoba u publici, ostaje ograničenje na 100 osoba, kao i ograničenje trajanja događaja do 24 sata.

Organizatori javnih događanja na kojima će biti prisutne samo osobe koje posjeduju EU digitalnu covid-potvrdu obvezni su, najkasnije sedam dana prije održavanja, obavijest o namjeri organizacije takvog okupljanja s naznakom mjesta i vremena održavanja te očekivanog broja prisutnih osoba dostaviti stožeru jedinice lokalne samouprave na čijem području će se takvo javno događanje održati te zatražiti prethodnu suglasnost za održavanje. Nadležni stožer civilne zaštite obvezan je na zahtjev za izdavanjem prethodne suglasnosti odgovoriti u roku od tri dana od njegovog zaprimanja. Prethodna suglasnost može se dati samo za javna događanja i okupljanja na kojima će svi sudionici posjedovati EU digitalnu covid-potvrdu.

Sve nove epidemiološke mjere možete pročitati OVDJE.

“Svjesni smo da opasnost od zaraze postoji i ne dovodimo u pitanje potrebu epidemioloških mjera, ali smatramo da mjere moraju pratiti Ustavom zajamčena prava. Aktualne epidemiološke mjere značajno zadiru u naša Ustavom zajamčena prava”, navode u priopćenju i dodaju: “Iz svih tih razloga, a da bismo pokušali spriječiti propast naše industrije, nije nam preostalo ništa drugo nego pokrenuti Ustavnu tužbu protiv odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite.”

Kako bi svoje procjene oprimjerili, naveli su nekoliko primjera: “Grupa ugostiteljskih objekata na splitskoj Rivi na svojim terasama, po sadašnjim epidemiološkim propisima, može u sjedećoj varijanti primiti ukupno preko 500 ljudi, dok mi na organiziranom i kontroliranom događanju, na primjer sajmu nautike, na istoj toj Rivi sa druge strane, na pet do šest puta većem prostoru možemo imati do 25 ljudi, to jest za isti se preporučilo ne održavanje. Radi se o sajmu specifičnog karaktera sa ne masovnim posjetama, posjetiteljima koji hodajući razgledavaju brodove i opremu. Pitamo se gdje je tu jednakost u tretmanu, gdje je tu razmjernost u primjeni ograničenja.”

“Svi trgovački centri, za razliku od naše industrije, rade, i po propisanim mjerama mogu u svojim zatvorenim prostorima primiti od 1000 do 5045 osoba, dok mi na svojim događanjima na istoj kvadraturi, na otvorenom prostoru, možemo primiti samo 25 osoba. Gdje je tu razmjernost ako po svim do sada provedenim statističkim analizama znamo da se na otvorenom prostoru zaraza virusom Covid 19 širi u postotku od 0,01 do 0,1 %? Po tome bi epidemiološki uvjeti organizacije događanja na otvorenom morali biti znatno blaži od okupljanja u zatvorenim prostorima trgovačkih centara, a kako iz ranije navedenih primjera možete vidjeti, ispada da su stotine puta stroži, i naravno da se primjenom takvih pravila i preporuka krši naša poduzetnička sloboda na nerazmjeran i nejednak način”, drugi je nelogičan primjer.

Tvrde i kako su im oduzeta Ustavom zajamčena prava: “Nije nam omogućeno niti pokrivanje minimalnih režijskih troškova bez obzira što je naša industrija najviše od svih industrija ograničena u radu i poduzetničkom djelovanju. Ovakvo stanje i situacija jednostavno više nije održiva. Sve više uspješnih tvrtki iz naše industrije posustaje, jer nema više osnova za zaduživanje da bi održavale postojeće stanje. Tražimo hitno prilagođavanje mjera realnom stanju i trenutnoj situaciji, poštivanje naših Ustavom zajamčenih prava koja su do sada bez ikakve potrebe grubo kršena. Dajte nam da radimo, pustite glazbu neka svira.”

“To se radi i izvan Hrvatske. Iz ovih pilot-projekata mi ćemo, nadam se, u sljedećih nekoliko tjedana moći steći uvid što se događa na određenom okupljanju kada se tamo nađu ljudi koji su u jednoj od tri kategorije – oni koji su cijepljeni, oni koji su u određenom razdoblju preboljeli covid ili oni testirani”, objasnio je Božinović referirajući se na sve češće masovne koncerte probnog tipa koji se posljednjih tjedana, pa i mjeseci, održavaju diljem Europe.

Za RTL je neke detalje, ali ne sve, o projektu otkrila predsjednica Udruge ugostitelja Željka Troskot: “Prvi pilot projekt starta 13. svibnja u četvrtak, po određenim modelima koji su dogovoreni u suradnji s HZJZ-om. Lokaciju još ne znamo, ali tada će se održati prvi datum u Hrvatskoj.”

“Prva grupa ljudi su oni koji su primili dva cjepiva, nakon drugog cjepiva mora proći 14 dana tako da će to biti isključivo samo ta skupina ljudi koji će dolaskom na lokaciju potpisati izjavu kojom pristaju na taj probni party. Skupina polaznika dobit će narukvicu i ulaze u prostor gdje se mogu kretati kao da se pandemija nikada nije dogodila. Dakle: neće biti maske, razmaka: bit će to događanje kao prije pandemije. Nakon sedam dana ispitanici su se dužni javiti na Zavod gdje će biti testirani”, kaže dalje.

“Sljedeći pilot-projekt radit će se neki domjenak, svadba, gdje će isto biti veći broj uzvanika, glazba, ali u tom projektu će biti malo šira lepeza, bit će opet cijepljeni, ali imat ćemo tu mogućnost – oni koji su preboljeli koronu unazad šest mjeseci s potvrdom i treća skupina koja nema niti jedno niti drugo, ali će se moći na licu mjesta ispred lokala testirati u suradnji sa Zavodom koji će oformiti radne skupine za taj projekt”, nadodala je Troskot u objašnjenju organizacije projekata.

Njegov će QR kod biti besplatan i lako dostupan, a zemlje poput Španjolske uvelike se nadaju kako će korištenje navedenog certifikata pospješiti povratak turističke industrije i sigurnih putovanja. “Ovo nije putovnica niti putnički dokument, nije ni preduvjet za putovanje, nego mehanizam koji potiče mobilnost u Europskoj uniji. Poštovat će zaštitu osobnih podataka, sigurnost i privatnost. Neće biti diskriminatoran”, navodi Alfredo González, španjolski tajnik za digitalno zdravlje, informacije i inovacije.

Španjolska se ovog ljeta nada privući oko 40 milijuna turista, što bi bilo pola od ostvarenog 2019. godine, prije pandemije, a vlasti Ibize bi željele da upravo Bijeli otok bude prvi koji će putnicima omogućiti ulazak uz korištenje takozvane covid-putovnice. Iako se spomenuti certifikat odnosi samo na građane Europske unije, radi se i na usklađivanju tog mehanizma s onim koji razvija Velika Britanija, kako bi i njeni građani mogli putovati u ostatak Europe. 

>Pitate se koliko vam novca treba za tjedan dana provoda na Ibizi

Postojeći protokoli za putovanja osnaženi certifikatima o cijepljenju protiv koronavirusa već su odobreni i prihvaćeni kao sistemi dozvole za putovanja na Kanarske i Balearske otoke, uključujući i Ibizu, koja bi tako mogla nadoknaditi barem dio onoga što je kao turističko-rejverski raj izgubila prošlogodišnjim zaključavanjem. Maroto je dodala kako bi druga polovica ove godine mogla ozbiljno reaktivirati turistički sektor ako državni planovi o cijepljenju prođu kako je zamišljeno.

Ti su komentari došli samo nekoliko dana nakon što je balearska vlada donijela odluku kako početkom ožujka dopušta otvaranje terasa i otvorenih prostora u kafićima i restoranima na Ibizi, Formenteri, Menorci i Mallorci. Turizam je jedan od španjolskih ključnih industrijskih sektora, a zemlja godišnje primi oko 80 milijuna turista, koji joj osiguravaju preko 12 posto BDP-a.

Hoćeš li napraviti covid putovnicu?