Istraživači su analizirali zdravstvene podatke više od 33.000 osoba u dobi od 18 do 44 godine, koje su dobili od američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti iz razdoblja 2017. i 2018. godine. Od 17 posto odraslih koji su prijavili da su koristili kanabis u prethodnom mjesecu, 1,3 posto je kasnije imalo srčani udar, dok je to isto prijavilo samo 0,8 posto osoba koje nisu.

>Diler priznao: Širi se kontaminirana i opasno adiktivna marihuana

“Neki su ljudi uvjereni da je konzumacija kanabisa sigurna i da ne može naštetiti vašem tijelu, ali to je netočno”, rekao je voditelj studije dr. Karim Ladha, znanstvenik i anesteziolog u bolnici St. Michael i na Sveučilištu u Torontu u Kanadi. Već nekoliko minuta nakon pušenja marihuana utječe na vaše srce. Aktivni spojevi u biljci mogu uzrokovati proširenje krvnih žila, što smanjuje krvni tlak, koji utječe na ubrzanje otkucaja srca, odnosno lupanje srca. Otkucaji srca se povećavaju kako bi ono nadoknadilo niski tlak. U nekim slučajevima broj otkucaja srca može se povećati za čak do 30 posto, što može izazivati tjeskobu i opasnost od srčanog udara.

>Znanstvenici povezali prilično strašnu bolest s pušenjem marihuane

“Kanabis koji se danas prodaje na tržištu također je mnogo snažniji od kanabisa prodavanog u posljednjih 50 godina”, izjavio je Robert Page, liječnik iz Američkog udruženja za srce, dodajući kako današnji korov nikako nije usporediv s onim što se, primjerice, pušilo na Woodstocku ili drugim hipijevskim okupljanjima. Da nekim čudom vremenskim strojem nekolicinu hipija dovedete u današnjicu iz šezdesetih i da im pustite da puše onako i onoliko kao u svoje doba, ne bi se dobro proveli jer bi ih jačina današnje ponude naprosto razvalila.

Kao i većina lijekova, kanabis se metabolizira kroz jetru, što znači da ima potencijal za interakciju s mnogim kardiovaskularnim lijekovima, poput razrjeđivača krvi. “Istraživanje AHA-e potanko opisuje potencijalne koristi korištenja kanabisa za ublažavanje bola i druge medicinske svrhe, no negativne posljedice nipošto ne treba zanemariti”, komentirao je koautor studije dr. David Mazer, anesteziolog u bolnici St. Michael i profesor na odjelima anestezije i fiziologije na Sveučilištu u Torontu u Kanadi.