“Ako SDP dobije priliku upravljati državom, u prvih mjesec dana nove vlade donijet će Lex Cannabis, poseban zakon o konoplji, kojim će se omogućiti legalizacija i liberalizacija konoplje, i u medicinske i u osobne svrhe. Sigurna sam da to može pomoći Hrvatskoj da se uspješnije bori s gospodarskom krizom. Hrvatska se, nažalost, prema posljednjim podacima Ekonomskog instituta nalazi na začelju europskih država kad je riječ o razvoju biogospodarstva, a to je jedno od ključnih područja za implementaciju zelenog plana o kojem se slabo govori.”

Holy ističe i da je HDZ napravio određene pozitivne iskorake u tom smjeru: “HDZ je napravio određene pozitivne iskorake. U travnju 2019. donesen je zakon kojem je liberalizirana mogućnost uzgoja industrijske konoplje s do 0,2 % THC-a za sve svrhe. Omogućen je i uzgoj konoplje u medicinske svrhe, ali samo onim tvrtkama koje imaju dozvolu od Agencije za lijekove. No pravilnik nije donesen pa u Hrvatskoj trenutno nije moguć uzgoj indijske konoplje ni u medicinske svrhe. Zato u Hrvatskoj nijedna tvrtka ne uzgaja. Sudeći prema Kanadi i SAD-u. to je ogromni potencijal, tržište vrijedno desetke milijarde dolara.”

Na izravno pitanje znači li to da se SDP zalaže za legalizaciju marihuane, Holy je još konkretnija: “Da, prema Lex Cannabisu se svakoj punoljetnoj osobi omogućava da za osobne svrhe uzgaja do devet ženskih cvjetova u punom cvatu. Istraživanja su pokazala da je do devet biljaka dovoljno ljudima s multipla sklerozom i sličnim bolestima da sami proizvode pripravke koji im mogu značiti život.”

Živi bili pa vidjeli.

Prema njoj, “konoplja je izrazito važna u tranziciji prema biogospodarstvu, a ono je jedan od sastavnih elemenata zelene tranzicije koja je predviđena i Green New Dealom, dok je glavna ideja Lex Cannabisa da se u potpunosti omogući maksimalno iskorištavanje svih potencijala konoplje”. Način postizanja takvog cilja bio bi zakon koji bi trebao biti liberalniji čak i od nizozemskog ili kanadskog, a njime bi se omogućilo da “svaka punoljetna i pravno sposobna osoba uzgaja za svoje osobne potrebe (ili rekreativne ili medicinske svrhe) čak devet ženskih biljaka u punom cvatu”.

Kako bi od toga mogla profitirati država? Holy navodi: “U turističkom smislu legalizacija konoplje donosi pomicanje neodrživog masovnog sezonalnog obalnog turizma prema održivom cjelogodišnjem turizmu na području cijele Hrvatske, ili barem onih destinacija koje se brendiraju kao kanabis-turistička odredišta. Poljoprivredna proizvodnja temeljena na kanabisu je proizvodnja s dodanom vrijednošću koja, sukladno preporukama Ekonomskog instituta, donosi manju radnu produktivnost, a veću ekonomsku i okolišnu korist. Benefiti za državni proračun u desetogodišnjoj dinamici mjerili bi se u desecima milijardi eura jer je prijedlog Lex Cannabisa jedan od najliberalnijih zakona u svijetu, čime bi se Hrvatska premetnula u predvodnika ovog nezaustavljivog trenda.”

Naravno, postojeća stigma marihuane kao droge kojom se počinje eksperimentiranje koje može odvesti i do znatno snažnijih i opasnijih opijata vrlo će se izvjesno ispriječiti izglasavanju ovog zakona, no Holy napominje kako “za razliku od drugih opojnih tvari, između ostalih i onih legalnih poput nikotina i alkohola, pa čak i kofeina i šećera, konzumacija marihuane ne izaziva tjelesnu ovisnost”.

“Zbog toga je ovisnički potencijal marihuane znatno niži od onog alkohola i nikotina, a da se ne spominje koliko je taj potencijal manji od ovisničkog potencijala heroina ili kokaina u kojem mnogi političari koji se protive legalizaciji konoplje svakodnevno uživaju. To je nevjerojatno licemjerje”, naglašava.

Držimo joj palčeve. I svima nama.

“Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu – pročitaju zakonski prijedlog i daju primjedbe. Njime se predviđa potpuna legalizacija i liberalizacija konoplje, što znači da se u potpunosti predviđa iskorištavanje svih potencijala konoplje u gospodarske i rekreativne te medicinske svrhe”, istaknula je gostujući na RTL Televiziji Holy, dodavši kako su dosadašnji modeli regulacije u rekreativnom smislu bili ili pod kontrolom države, kao što je to slučaj u Urugvaju, ili vezani za privatni sektor, kao u Kanadi i SAD-u.

SDP predlaže hibridni model u vidu državne agencije, kako bi se na tržištu zadržala visoka kvaliteta. “Kada govorimo o upotrebi kanabisa u rekreativne svrhe, to je da svaka punoljetna osoba može za svoje potrebe uzgajati do devet ženskih biljaka u punom cvatu s visokim udjelom THC-a”, detaljno pojašnjava Holy.

Priznaje da iskustva drugih zemalja pokazuju da crno tržište nije odumrlo te postoji i dalje. Baš zbog toga je, napominje, potrebna državna regulacija, kako bi se to crno tržište svelo na što manju mjeru: “Procjene su da u Kanadi i SAD-u godišnja zarada iznosi oko 43,7 milijardi dolara, a još nisu iskorišteni svi potencijali konoplje. Može se koristiti za izgradnju svemirskih kompozita, automobile, u građevinskoj industriji…”

Nismo sigurni da Hrvatska još uvijek nije prilično konzervativno društvo a da bi ovakav pokušaj naišao na odobravanje šire javnosti, ali iznimno cijenimo trud i inicijativu. Svaki početak je težak. Krenimo!