Lag: moć emocije sažete u par zvukova

Deset britkih odgovora i još britkiji miks predstavljaju dinamičnog autora novog techna iz Novog Sada – ugrabite i upad za njegov nastup na Escapeu!

Premda uvijek spreman za zajebanciju, Lag je jedan od ozbiljnijih techno igrača s naših prostora. Možda njegov zvuk nekima neće biti dovoljno blag i komercijalan, ali je nepobitno da kompozicijski rastura, a kvaliteta produkcije njegovih izdanja može izazvati jedino priznanje ili zavist. Kraj godine je zaključio trakom na sedmerostrukoj MORD-ovoj kompilaciji, gdje mu društvo prave i kolege iz Ontal, a sam početak 2016. je otvorio setom u Berlinu – možda još nije postao David Guetta ili Richie Hawtin, ali mu je sigurno zabavno u životu. Ovaj petak (12.2.) nastupa na drugoj obljetnici tvrdog techno programa Escape u zagrebačkom Sirupu, pa nam je snimio kratki miks kao bi nagovjestio vibru – kliknite play i uskočite u intervju!

Kad si se odlučio na produkciju techna i što je tome presudilo? Kakve si ideje o svojoj glazbenoj budućnosti imao prije tog poteza? 

Kad sam bio mlađan momak ja, svirao sam gitaru u osnovnoj muzičkoj školi i piljio sam u MTV. Koliko god da sam voleo elektronsku muziku koju sam viđao na TV-u i slušao po random mestima, prvi put kada sam došao na tehno žurku – to je bilo to. Ne samo da mi se tehno svideo zvog svoje energije i „bigger than life“ zvuka, već se sećam i kada sam prvi put čuo numeru Regis – White Stains. Tad sam shvatio koje su mogućnosti te muzike, da postoji, na neki način, neograničena sloboda za muzičko izražavanje, a ne samo da se iz numere u numeru koriste isti zvuci, rade isti aranžmani, primenjuju isti trikovi…

Danas svaki žanr klupske glazbe ima beskonačno podvrsta i crossovera s drugim žanrovima, ali uvijek ostaju neke karakteristike koje ga definiraju. Koji elementi čine kvalitetan techno na suvremenoj sceni?

Moć emocije sažete u par zvukova i njihov međusobni sonični i ritmični odnos.

Moderna tehnologija pojednostavljuje procese produkcije i DJ-inga, otvarajući prostor gotovo svakome da se bavi stvaranjem i puštanjem klupske glazbe, što dovodi i do zasićenja. Misliš li da će se ta tendencija promijeniti u budućnosti? Koja su trenutno zanimljiva kretanja koja uočavaš na sceni i kako ju vidiš za pet ili deset godina?

Mislim da je demokratizacija DJ-inga i produkcije više oštetila scenu nego što joj je pomogla. Pre, kada je pisalo “DJ” na plakatu, znalo se da će biti dobra žurka. Sada je gomila žurki na kojoj puštaju pojave koje su prekjuče došle na ideju da bi mogle puštati, što im tehnologija omogućava. Samim tim nisu prošli kroz vatreno krštenje učenja bitmečinga, vijanja opreme na kojoj će se vežbati, odvajanja od usta za ploče itd. Jako puno muzičkih stvari se nauči kroz taj proces. Dobije se dobar osećaj za puštanje, ceni se više muzika, da ne pominjem da će retko ko dati 10-15€ za jednu “okej” traku. Svako je imao samo ploče na koje je bio najnapaljeniji. Da ne pominjem da su sve ove stvari jednostavno filtrirale gomilu ljudi koji su shvatali da je jednostavnije i jeftnijie da nauče par akorada na gitari kako bi zbarili ribe. Drugim rečima – ovih dana žurke su pune DJ-eva koji ne znaju da naprave žurku i koji nemaju šta kroz muziku koju puštaju da ispričaju, što čini da se ljudi sve češće okreću drugim tipovima žurki. Ipak, situacija se popravlja u poslednjih par godina. Kvalitet uvek ispliva! Što se produkcije tiče – demokratizacija je i na ovom polju omogućila da ima jako puno đubreta. Srećom su se pre par godina pojavili online magazini poput RA, FACT, XLR8R i sl. koji služe kao filter i kojima se ljudi obraćaju da vide šta ima novo, a da valja. Ovo je bitno i korisno, jer ako konzumeri moraju da prođu 100+ tehno/haus/štagod izdanja koja izađu dnevno na Juno-u – brzo će se zasititi listanja kroz tonu đubreta i okrenuti se nekoj drugoj muzici, koja im se, makar prividno, čini saturiranija kvalitetom. E sad, ovi magazini polako ali sigurno gube integritet i za pare će gurati štagod, dok se sa druge strane krug onoga što oni samovoljno guraju ljudima sve više smanjuje. Mislim da će za par godina opet nešto morati da se menja i biće nam potrebno neko novo filtrirano grotlo.

Svaki klub, svaki grad i svaka država imaju svoju priču i svoju scenu – zadnji si put spomenuo da ti je posebno drag slovački “Standa” zvuk. Misliš li da u Srbiji ili na širem području regije postoje scene s karakterističnim zvukom – ili, da su barem u procesu nastajanja?

Što se tiče Srbije – mislim da tehno scena nikad nije bila jača. Što se tiče industrial zvuka, tu smo Scalameriya, Ontal i ja. Drugstore gura svašta, ali pre svega berghainskiji i trezorskiji zvuk, gde se Filip Xavi i Atom//Output sa svojom produkcijom savršeno uklapaju. Tu je i Tauten ekipa, TKNO, Andrew Meller, Sugar Lobby, koji rade komercijalniji zvuk. Postoji i nekoliko organizacija koje uspešno organizuju seriju kvalitetnih događaja – organizacije poput LNC (koju vodi Soot), HFM (Mihajlo) i Lucky Light (Speedy, koji je nedavno pokrenuo i lejbl). Naravno, ima još ekipa, ali su mi ove priče najviše zapale za oko (uho) što se tiče tehno priče. Ono što hoću da kažem da je na neki način tehno u Srbiji baš tamo gde treba da bude – ima mesta za sve i svašta.

Osim kroz samu glazbu, gdje nalaziš ispunjenje? Koje metode koristiš kako bi očuvao oštrinu duha? Kad se ne bi izražavao kroz techno, koji bi ti alat bio idući izbor?

Video igre, knjige, serije. Da se ne bavim tehnom, tj. zvukom, sigurno bih radio kao gejm dizajner.

Premda su svima usta puna kulture, čini se da “nadležni” o tome brinu samo na papiru, a misli su im usmjerene pretežno na uvećavanje profita. Što mladi s ovih prostora realno mogu učiniti na tom polju? Misliš li da uopće postoji kritična masa kulturne snage koja može konkurirati “u se, na se i poda se” mentalitetu?

Što se tiče žurki i elektronske muzike – mislim da ne treba nadležni da nama pomažu da izguramo nešto. Mislim da su ljudi na ovim prostorima mnogo lenji i da ljudi generalno nikad nisu više koristili platformu “umetnosti” da kažu manje njom. Pravi kvalitet privlači ljude bez pomoći nadležnih, a tek kada se to stvori onda možemo pričati o tome da li neko treba taj taj kvalitet da nam pomogne da plasiramo ne samo na ovim prostorima – već i šire.

Nije ti prvi put da ćeš nastupiti u Hrvatskoj – kakva su ti dosadašnja iskustva i kako bi opisao onaj dio scene s kojim si se susreo? Ima li nekih autora ili DJ-a čiji stil posebno cijeniš?

Jedan od artista zbog kojih sam tu gde jesam je definitivno Luka Baumann. Čovek je radio tako dobar tehno da sam inicijalno preferirao njegov mjuz ispred Surgeonovog i Regisovog. Onda je izdao hardkor, krenuo da radi dub tehno pod pseudonimom Jolka (šalu na stranu – ovo je bilo podjednako kvalitetno kao njegovi industrial radovi), a zatim je naprasno prestao da pravi muziku. Ovih dana se opet igra pravljenja tehna (i dobro zvuči) tako da ima nade. Dundov je naravno čovek kom se i dalje divim ne samo na kvalitetu muzike koju pravi i izdaje, već i na zaraznoj energiji i entuzijazmu koji širi oko sebe. Što se tiče DJ-inga pomenuo bih naravno Man From The Lab-a (koji, pored toga što sedi kući i vežba non stop da pegla na 3 gramofona, iz nekog razloga ne voli previše da se eksponira, tako da ovo zamislite da sam šapatom rekao), kao i D0ts čija me selekcija uvek obraduje. Naravno tu je još kvalitetnih ljudi poput Miss SunshineMateo Klaića (Oetama), Reversed Sentence dvojca, Fromm-a, Podroom-a, F.R.O.M. dvojca, Uminala

Kakve trake spremaš za set u Sirupu? Opiši priču i atmosferu koju spremaš plasirati za ovu priliku! Hoće li biti nekih još neizdanih, rijetkih ili neuobičajenih komada kojima planiraš začiniti situaciju?

Nikada ne planiram set unapred. Lepota digitalnog DJ-inga je da imam tonu muzike uvek sa sobom, kako nove tako i stare. Tek kada dođem u klub i “osetim” publiku mogu da sednem i proberem neke numere koje mislim da bi mogle odigrati neku ulogu u toku večeri, ali ni tada ne planiram šta i kako ću pustiti. Poenta je u dijalogu, sve drugo je neiskreno.

Prošla ti je godina bila obilježena priznatim izdanjima za strane etikete. Planiraš li ove godine potegnuti još jače na tom polju? Ima li nekih zanimljivosti s kojima možeš izaći u javnost ili ih barem nagovijestiti?

Prošle godine sam imao priliku da radim na par projekata koji, iako su bili muzički i zvučni, nisu bili vezani za pravljenje muzike, a bili su mi na baket listi. Samim tim nisam imao previše vremena za pravljenje muzike. Ove godine sam se vratio i rokam punom parom. To je sve što ću reći za sada.

Vidiš li se u glazbi cijeloga života? Misliš li da budućnost nosi neku ulogu za tebe, koju možda još nije niti moguće definirati današnjim terminima?

Možda ne u muzici, ali definitivno u zvuku. Volim da unosim život zvukom tamo gde ga pre nije bilo.

Da ponovimo – Lag vrti na drugom rođendanu Escapea, gdje su uz njega za pultom još i dvojica starih majstora: Le Chocolat Noir, koji će se za ovu priliku prisjetiti svojih početaka u tvrdom zvuku i pustiti zvijeri s lanca, te Funk Guru, eklektični igrač iz cfsn – naravno, ovaj put sa svježom techno kolekcijom. Upad je 45kn, a uz nas ih imate priliku i uštedjeti, jer dijelimo 2×1 ulaznicu. Za učestvovanje, pošaljite svoje podatke na e-mail adresu nagradne@klubikon.com s naznakom “za Escape”, a na dan održavanja (12.2.) izvlačimo dvoje dobitnika u 17h. Sretno!

Lag
FACEBOOK | SOUNDCLOUD

ESCAPE 2nd Anniversary @ Sirup
FACEBOOK EVENT

ESCAPE 2nd Anniversary @ Sirup

Petar Car