Brojna istraživanja su utvrdila da glazba općenito pospješuje ljudske kognitivne sposobnosti i kreativnost, ali utjecaj glazbe na mozak puno je dublji i kompleksniji od te tvrdnje.
S obzirom da glazba može stimulirati i lijevu i desnu stranu mozga, ne iznenađuje da je ona postala jedan od ključnih uvjeta koje treba ugoditi kada se pripremamo odraditi neke zadatke koji su kognitivno zahtjevniji i iziskuju više pažnje. Eksperiment koji su nedavno proveli Carol A. Smith i Larry W. Morris s Državnog sveučilišta u Middle Tennesseeu pokazao je da studentski koji su slušali preferiranu glazbu s riječima tijekom ispunjavanja serije različitih testova nisu imali tako dobar rezultat kao oni koji su slušali umirujuću glazbu. Razlog tomu je ometajući karakter vokalne glazbe, tj. riječi određene pjesme koju znamo i volimo, a koja u nama može pobuditi neke emocije i sjećanja i time nam odvratiti pažnju od zadatka u koji smo uključeni.
Unatoč rezultatima tog istraživanja, ono što treba imati na umu jest da postoji nepodudarnost u tome kako će glazba – s riječima ili bez – utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca ovisi upravo o pojedincu, odnosno psihologiji ličnosti, tj. tipovima karaktera. Anna Bradley i Adrian Furnham s londonskog sveučilišta 1997. proveli su istraživanje u kojima su ispitanici ispunjavali test pamćenja i test čitanja s razumijevanjem za vrijeme kojih su im puštane različite vrste glazbe. Rezultati su pokazali da glazba s riječima generalno jest ometajuća i škodi sposobnostima i introverta i ekstroverta, ali da je za introverte njen negativan učinak ipak puno veći. Osim toga, istraživanjem su utvrdili da u nekim slučajevima glazba s riječima i pozadinska buka mogu pozitivno utjecati na sposobnosti rješavanja zadaka osoba, ali kod osoba koje su ekstroverti.
Svejedno, učinak glazbe na kognitivne sposobnosti ne ovisi samo o tome je li ta glazba vokalna ili nije. Faktor koji također ima veliku ulogu je ton, odnosno osjećaj, raspoloženje glazbe koja je u pitanju. Istraživanje iz 2002. godine djecu u dobi od 7 do 10 godina izložilo je nizu matematički testova i testova pamćenja koje su rješavali s opuštajućom glazbom u pozadini, a potom su im slične testove dali da rješavaju uz glasnu, agresivnu glazbu. Nakon toga su im te iste testove dali da rješavaju u tišini. Rezultati su pokazali da je umirujuća glazba imala pozitivan učinak na njihove sposobnosti rješavanja zadataka, dok im je agresivna glazba odvlačila pažnju. Ovo istraživanje nije u obzir uzelo različite tipove ličnosti tako da nije sigurno je li takav efekt ima i na introverte i na ekstroverte.
U svakom slučaju, možemo reći da glazba općenito pozitivno pridonosi naših kognitivnim funkcijama i produktivnosti, samo moramo odabrati onu koja najbolje odgovara našem unutarnjem stanju kako bismo u njenim blagodatima mogli potpunosti uživati, pa čak i imati praktične koristi.
