Jevremovi bijeli miševi u retro-electro svemirskoj odiseji

Srpski se autor vraća na Adriatiko sa zarazno melodičnim “White Mice” EP-em, a Buzdovanov remiks vam ekskluzivno pružamo na skidanje!

Dušan Jevremović a.k.a. Jevrem je prije dvije godine osvanuo na Adriatiku s izdanjem “500 Light Years”, na kojem je kombinirao moderan, mastan i ljepljiv zvuk suvremene produkcije s neoborivim zakonitostima elektroničkih hitova, koje su 70-tih patentirali Kraftwerk i Giorgio Moroder, a 80-tih razradili talijanski, francuski i španjolski majstori electro-disca. Osim toga, u drhtavim trzajima syntha se tu nazirao i neizbježan utjecaj muzike iznikle iz tla na kojem se rodio.

U međuvremenu, Jevrem je otpalio za SAD, ali se nije odrekao glazbe. Naprotiv, novo mu je izdanje još zrelije i moćnije, a osim autorskih traka, obogaćeno je za još tri remiksa, od kojih nam je posebno za uho zapeo Buzdovanov (ex- How Convinient, Trieste) komad, pa smo ga uspjeli iskamčiti za premijeru i besplatni download:

Naslovna traka “White Mice” odmah u startu baca slatkiš od syntha, slikajući galaksije neodoljivom bojom zvuka kakvu je Jean Michel Jarre koristio dok je bio relevantan, a slične su šlagere za svemirske terase skladali i genijalni slovenski pioniri Videosex. Ipak, ovo je svjetlosnim godinama daleko od klasičnog i – budimo, realni – dosadnog odavanja počasti 80-tima. Tvrdi i puni udarci ritma su namijenjeni zvučnicima kakvih još nije bilo dok su Jevremovi heroji skladali svoje hit-trake! U istoj maniri nastavlja i Borgie, samo još nešto tvrđe. Njegov je beat gotovo industrijski, tvrd, bockav i rezonantan, a melodija dobiva izvitopereni tretman, uz intrigantne prljave lo-fi ispade.

Slijedi Buzdovanova kozmička interpretacija, koja zaziva visoku melodioznost starih majstora elektronike, pažljivo dozirajući napetost koristeći podjednako industrijski zveket, koliko i sezualnu estetiku izvorne teme. S druge strane, Enggenier je rastočio strukturu originala u old school techno formatu, pružajući ogoljelu i tvrdu verziju trake, pružajući melodičnu nasladu tek nakon detaljne mehaničke rekonstrukcije. B-strana “Enceladus” je još jedan evergreen na struju, kojeg nosi uptempo disco beat, zvjezdani arpeggio i predivni starinski padovi iz razdoblja kad je znanstvena fantastika bila plemenita disciplina.

Daleko od toga da na svijetu nema više glazbenika koji pjesme skladaju s dušom, ali “pravilo najnižeg zajedničkog nazivnika” sustavno smanjuje njihov postotak na tržištu. Nije da se zabrinjavamo da će u potpunosti izumrijeti, ali u našoj regiji nije lako opstati nudeći kvalitetu umjesto surogata, pa smo kontaktirali Borgiea, gazdu Adriatiko Recordingsa, da nam kaže koju riječ o izdanju, perspektivama na ovim prostorima ali i na stranom tržištu.

Jevrem živi u SAD-u, a ipak se odlučio za regionalnu etiketu – kako je došlo do ovog izdanja? Koji je bio kriterij odabira ekipe za remikseve?

Da, Dušan je naš prijatelj i dio Adriatiko “familije”. Pod “familije” mislim da ovaj imprint djeluje na prijateljskoj osnovi uz puno razgovora i dogovora između samih producenata o prošlom i budućem djelovanju, tako da činjenica što je ovaj rođeni Srbijanac već sada porezni obveznik u Sjedninjenim Državama nepredstavlja ništa sporno. Tako smo došli i do realizacije izdanja, uz neformalno dopisivanje o temama koje nemaju nikakvu muzičku pozadinu…

Kriterij ne postoji kad su u pitanju remiksi. Kroz godine saradnje, jednostavno po osjećaju već unaprijed znam koja bi se traka kojem producentu svidjela i taj me “hint” dosad nikad nije iznevjerio. Tendencija je uvijek imati žanrovski otvoren materijal, od strane producenta i naravno, taj neki zajednički zvuk koji evo već tešemo/prožimamo u dosadašnjih šezedeset i pet izdanja. Raspon je od Italo/Future/Retro/Disco estetike pa do Electro/Techno/Darkwave prominencije s tim da uvijek mora postojati ta jedna nit, nekad možda i nostalgična (PTSP) a nekad sasvim repetetivna ideologija koja vertikalno secira sve dosadašnje radove.

Materijal je melodičan i plesan, ima dosta catchy electro/disco elemenata. Na koje ga tržište planiraš lansirati? Gdje Adriatiko nalazi svoje sljedbenike?

Jevrem se trudi u svakoj svojoj traci da naznači jedan plesni element koji je 100% klupski i tu strast, koju prenosi na mašine, nisam kod mnogo ljudi osjetio… Predan zvuku i melodiji, u svakom trenutku zna šta koji dio pjesme radi, kao i sama tenzija koju budi kod slušaoca je ono što ovom čovjeku otvara, a nadam se da će i u budućnosti otvoriti mnoga vrata i koljena poklonika. Pored Naslovne “White Mice” i B (razorne) strane “Enceladus”, bitan je za spomenuti remiks našeg velikog prijatelja, zagrebačkog producenta Buzdovana, koji je zavrtio fenomenalnu ideju kako kvalitetno uzeti dio originala, a opet na jedan svoj način okrenuti tok trake u neki drugi smjer. Pored mog remiksa na izdanju će se nalaziti i djelo jednog od najvećih kontributora na Adritiku, to je Enggenier: jedna pomalo filmska, funkcionalna techno inačica u trajanju od jedanaest minuta.

Tržište je identično od prvog izdanja. Djelujemo globalno i prodajemo u svim online prodavnicama zahvaljujući korektnom odnosu sa distributerom, koji čini sve što može u ovom trenutku, u kojem je najezda svih mogućih etiketa koje se rađaju pa gase, pa opet rađaju… Trenutne trendove uopšte ne smatramo validnim, već što više vremena prolazi, sve više ističemo sopstvenu viziju – za koju imamo sreću, pa je prepoznata od dijela publike. Što se tiče Europe, u zemljama bivšeg Beneluxa imamo zaista odličan prijem, dok je Južna Amerika jedno veoma prijatno iznenađenje.

Zasad još niste išli s vinilnim izdanjima, a na ovim je prostorima to svakako riskantno. Da li vam je uopće nešto takvo u planu? Možda kazete?

Od početka smo digitalna platforma, mada moram priznati (što i brojke govore) da se vinil u posljednjih par godina vratio na velika vrata, bar što se tiče konzumacije. Riskantno svakako jeste, ali kako vidim, za par regionalnih etiketa koje su bazirane isključivo na plastiku – nema zime. Ideja vodilja postoji, da se kroz neko vrijeme realizuje jedno duplo pakovanje na ploči, koja bi bila odabrana selekcija nekih nama nezaboravnih traka u nekom striktno reduciranom tiražu.

Bacili ste i čitavu diskografiju u paketu na 50% popusta. Ipak, 170 eura je pozamašna cifra, posebno na današnjem digitalnom tržištu, gdje kupci nisu više prisiljeni uzimati niti čitavo izdanje, nego mogu odabrati zasebne trake za koje će izdvojiti novac. Vidiš li još uvijek izdanja kao zaokruženu cjelinu? Ne čini li ti se da postaju sve više nalik na jelovnik?

Ono što je neizbježno jeste konstantno prilagođavanje tržištu i načinu konzumacije izdanja, u ovom slučaju samih traka. Ideološki gledano, cilj nam je da naš rad što više ljudi čuje, bez obzira na način kupovine, a ovaj potez je samo jedan u nizu realnosti u kojoj živimo. Jelovnik je možda i ponajbolja definicija trenutnog stanja u kojem obitava more izdavača, koji (htjeli mi to ili ne) nas filuju svim i svačim, pa dok se dođe do iskrenog i dobrog materijala čovjek “izgubi apetit”…

Bilo bi zanimljivo prisustvovati live-act Adriatiko showcaseu, ali su izvođači geografski prilično raštrkani – postoji li mogućnost da se skupe bar neki od njih? Jesi li uopće razmišljao o tome?

S vremena na vrijeme organizujemo Adr Label Night, na kojem je uvijek tendencija na live izvedbi. Naredna dva su u pripremi i u fazi u kojoj nebi trebao ništa detaljnije govoriti. Kao i do sada, eklektični stil u kojem su dosadašnji rađeni nalaže da svaki idući bude bolji i bolji, stoga za to treba i vremena i detaljnija priprema, a Klubikon će definitivno dobiti prvi ekskluzivne datume kad za to dođe vrijeme.

Izdanje službeno izlazi na samu Novu 2016. godinu, ali ga već sad možete nabaviti i u cijelosti preslušati na Bandcampu.

Jevrem
FACEBOOK | SOUNDCLOUD

Adriatiko Recordings
FACEBOOK | SOUNDCLOUD | WEB

Klubikon _Adriatiko _Recordings _crop

Petar Car