Kodin: čar miksanja je u stvaranju sasvim nove trake za DJ pultom

Jedan od najplodnijih hrvatskih drum&bass producenata dijeli iskustvo skladanja i DJ-anja, uz par korisnih savjeta i dinamičan podcast!

Ponosni autor prvog hrvatskog drum&bass izdanja na vinilu dolazi iz Zagreba, ima za sobom preko deset godina iskustva u produkciji (i još više za pultom), vrtio je u ekipama kao što su JabbaTon i LED kolektiv, te na festivalima kao što su Outlook, Terraneo i brojni drugi. Uživo ga možete uhvatiti na petom izdanju Drame, koje će ovaj petak zavladati Crkvom u Rijeci, a najbolje ćete ga upoznati kroz podcast, koji razvija priču kroz raznovrsna područja dnb-a, od frenetičnih neuro baraža do tekuće psihodelije i futurističkog funk groovea.

Za početak, reci nam koju riječ o selekciji koju si umiksao – koliko je stare, a koliko nove produkcije, ima li tvojih autorskih traka i traka domaće ekipe, te kako si ju žanrovski koncipirao!

U setu sam koristio samo dvije svoje trake: prva, odnosno uvodna, zove se “Holotropic” i izlazi ove godine na Bad Taste Recordings iz Londona, a druga traka je VIP verzija Billain & Kodin “Feed for Speed” sa Eatbrain labela iz Mađarske – izašla je na zadnjem Billain-ovom EP-u “Colonize”. Ostale trake u setu su trake drugih artista koje, recimo, predstavljaju moj ukus u ovom trenutku, ali i ukus koji se razvio sa vremenom. Kad miksam, koristim samo trake od kojih i ja čagam, jednostavno ne mogu puštat trake samo zato kaj je neki dobar sound unutra ili zato kaj su svi rekli da je to nova traka od top artista, mene trake moraju tjerat na ples, a po mogućnosti i na skakanje, bio to lagani minimal dnb ili neki heavy neuro tech step roller. Za ovaj set bi se se moglo reći samo jednostavno – drum&bass set, ne npr. neurofunk set, kako bi neki odmah pretpostavili.

Već si dugo u drum&bassu, a taj žanr ima izlomljene ritmove, koji su često na puno višem BPM-u od junglea i srodnih žanrova. Misliš li da je to zdravo za ljudsku psihu i tijelo? Na koji je način ovaj zvuk utjecao na tvoju ličnost?

Na mene je definitivno utjecao funk i groove, jednostavno rečeno, zato kaj je to sama srž drum&bass-a, brejkovi i sampling + novi element – distorzija izvan granica normale na svim elementima, da harmonici napune cijeli frekvencijski spektar, sve je očito distorzirano u dnb, nema drugog načina da se dobije tako puni zvuk osim ako imaš orkestar, al’ u neurofunku ti je dovoljan jedan sub i dobra distorzija. Zamisli si da slušaš 172 Bpm / 2 = 86 Bpm – to je isto kao funk, hiphop, itd. Zato dobar MC i roka u pola Bpm na taj dnb beat. Tako da mislim da je taj ritam u svima nama, samo na prvu zvuči kao da je jako brzo, ali kad se ufuraš zvuči ti normalno, kao recimo ranije navedeni žanrovi.

Među današnjim mutantskim žanrovima i podžanrovima bass glazbe, za koje smatraš da najbolje rezoniraju s tvojom vibracijom? Što bi izdvojio kao ključnu inovaciju na ovom području elektroničke glazbe?

Jednostavno ne gledam na taj način, jer sam prošao puno žanrova, ali najviše me zanimaju drum&bass, dubstep, techno, ali i psy/downtempo/triphop/experimental i ne smijem zaboraviti industrial metal, jer će mi srat ovi iz benda! Ključna inovacija danas? Nema ih baš previše imo!

Kako doživljavaš bass scenu na našim prostorima? Imamo li naprednih producenata, razvijenu kulturu koja prožima scenu, prostora, sredstava i volje za širenje njenog dosega? Navedi neke značajke lokalne kulture, koje su kompatibilne s osnovnom vibrom bass zajednice, te načine na koje se mogu iskoristiti kao tlo iz kojeg će ta zajednica rasti!

Kod nas je bass scena slaba kad pogledamo neke druge slično razvijene zemlje, čak mogu reći da je prije scena bila puno veća nego danas, pogotovo u drum&bass-u, ali bilo je i manje žanrova i crew-ova pa je možda samo tako izgledalo. Kod nas neka poznatija imena budu posjećena od 100 – 250 ljudi, što je jako malo i žalosno za npr. Zagreb sa preko milijun stanovnika. Mislim da je kultura u samim ljudima, odnosno slušateljima, ako ju oni ne izgrade i održavaju neće nitko, jer oni su na kraju najbitniji, bez slušatelja ne postoji niti glazba jer je nema tko konzumirati, a svi znamo da bass glazba nije baš glazba koju možete doživiti doma, već vam je potreban sound system sa dovoljno jakom izlaznom energijom koju će ljudi osjetiti, a ne samo čuti ušima, te kvalitetnim hi-endom koji ljudima neće iskrvarit uši. Niske frekvencije su glavne da bi to nešto i osjetili, tako da vrijedi ono pravilo: No Bass No Fun! Na mnogim partijima se borim sa toncima da namjestimo sound kak se spada za taj drum&bass, a nerijetko i za druge žanrove.

Tvoja produkcija kombinira arhaične i futurističke motive (sa značajnim naglaskom na ove druge), odražavajući svjetonazor urbanog plemena. Izuzev glazbe drugih autora, odakle kopaš ideje za trake? Koji sve sadržaji utječu na tebe kao autora?

Ne znam otkud kopam ideje, odnosno vučem inspiraciju – ili se inspiriram iz neke trake, nekog filma, nekog drugog žanra glazbe, jednostavno stalno imam neke ideje ili prije nego počnem raditi ili dok radim, pa se inspiriram samim radom. Nekad je dovoljan jedan sound koji te inspirira da napraviš cijelu traku, jer taj sound vozi cijelu priču, pa tako stvoriš cijelu sliku oko tog jednog sounda i evo ti trake, a nekad radiš tjednima ili mjesecima i zarobljen si u jednom loopu. Stvarno nema jednog izvora za tako nešto, mislim da svaki artist vuče inspiraciju iz svega oko sebe, a da niti sam ne zna 100% otkud je ta inspiracija došla.

Što se tehničke strane tiče – koji ti je bio prvi produkcijski alat? Koji su ti studijski elementi danas nužni da bi ostvario potrebnu slobodu pri gradnji kompozicije? Postoji li neki komad opreme koji si još nisi priuštio, a smatraš da bi bio ključan u tvom daljnjem napretku?

Prvi alat, lol. Magix Music Maker i još neki, ne sjećam se, taj je još stariji par godina. Danas mi je najbitnije imati dobre monitore ili slušalice, naravno, sa Steinberg Cubase DAW-om i MIDI keyboard-om. A od opreme bih htio imati neki bolji synth, tipa Virus TI ili neku distorziju analognu, ali definitivno bih jednog dana htio imati Crane Song HEDD 192 konvertor ili Burl B2 Bomber ADC konvertor da mogu clipat audio signale kak se spada.

Navedi vještine koje su nezaobilazne i specifične za DJ-e koji se bave bass glazbom! Po čemu se miksanje slomljenih ritmova razlikuje od umiksavanja linearnih traka, koje su karakterističnije za techno, house i trance? Što bi izdvojio kao ključna obilježja svojeg stila, po kojem te prepoznaju?

Moj stil miksanja je da trake sviraju što duže zajedno i da nema previše breakdown-ova i stanki između traka, osim kad baš želim da bude breakdown, al’ to ovisi o pjesmama ili ako sjebem u miksu. Obično preferiram 3 CD playera sa običnim CD-ima na kojima je izričito WAV zapis, ali najbolje sve prolazi kad znaš trake koje vrtiš i kad znaš kaj bi mog’o pustit nakon određene trake, mislim da je to jako bitno. Nije bitno da ti je pjesma isti key, kao što većina Traktor i Serato DJ-a danas miksa, ili jesu li ti isti stilovi traka koje puštaš itd., bitno je da zajedno zvuče kao još jedna nova traka – to je čar miksanja imo, ne samo doletit za pult i puštat random trake koje ti prve dođu pod ruku, već malo razmislit koja najbolje paše, koja bi se mogla bolje povezati i napravit dodatni hype i dodat novu prespektivu određenoj pjesmi. Često neka stara traka jako dobro ide sa nekom novom i zato treba stalno eksperimentirat i miksat razne stilove unutar drum&bass-a.

Opiši nam razliku doživljaja između nastupa u otvorenim i zatvorenim prostorima! Koje bi klubove i festivale mogao preporučiti?

U zatvorenim je jebeno kad je dobar sound system, a u otvorenim je  jebeno kad je dobar sound system! Logika, simple shit. Preporučujem Outlook Festival i Let It Roll Festival ako volite dobar drum&bass sa odličnim sound systemima, ne možeš pogriješiti. A neizostavan event je i DNBKonferencija, koja se održava svake godine u Zagrebu, na kojoj sudjeluju svi hrvatski dnb producenti, promotori, nucomeriu i naravno DJ-i. A ovaj vikend rokamo na DRAMA #5 u Crkvi, Rijeka.

Član si benda Mass Hypnosis, koji svira teške industrial metal riffove u stilu Ministry i srodnih projekata. Čini se da su jungle i dnb ritmovi puno komplementarniji žestokim gitarama, nego trance i techno, koji gotovo uvijek zvuče kao strano tijelo u takvim crossover projektima. Koji je tome razlog? Što sve radiš u bendu i na koji se način pronalaziš u tom izričaju?

Produkcija se bazira na industrial metalu s neuro semplovima i cinematic intro-ima, uz etno apokaliptične glasove ženskih zborova u pozadini… Ako sam dobro objasnio. Radim produkciju zajedno sa Leom, te miks i mastering, na par traka je radio i Odium. Album “Sanctimonious” nam je izašao ove godine na 7hard iz Njemačke. Ponekad radimo sve odvojeno, a ponekad zajedno, dok ne dođemo do završne ideje. Na nastupima obično imam Ableton Live, zvučnu i Korg kontroler preko kojeg pokrećem semplove i metronome za bubnjara, ovisno o pjesmi koju sviramo. Cilj nam je da svaka pjesma zvuči identično kao i na albumu.

Kakav ti je odnos sa etiketama? Zarađuješ li išta od prodaje glazbe i kolik je to iznos u omjeru s onim koji dobivaš za nastupe? Reci nam i nešto općenito o svom pogledu na trenutno stanje u glazbenoj industriji, posebno na njezine segmente koji su tebi osobno relevantni!

Što se tiče zarade, mogu vam reći ono što već svi znaju: od traka nema zarade, osim ako prodaješ tisuće, al’ to je opet teško u drum&bass svijetu. Nastupi su jedini izvor zarade svim artistima unutar underground scene, ali to je isto jako malo u Hrvatskoj, jer tu zaradu ne možeš iskoristiti da platiš račune i trake koje kupuješ na mjesečnoj bazi, zato niti ne možeš živjeti od DJ-anja u Hrvatskoj, barem ne na dnb sceni.

Na koji se način spremaš za nastupe – kako pripremaš selekciju traka i koliko toga prepuštaš zahtjevu trenutka dok si za pultom? Kakav ti je repertoar u planu za Dramu?

Ne pripremam se za nastupe, osim što se pripremim s novim trakama ako su izašle ili ako sam dobio neke promo dubove ili možda samo završio neki tune koji želim čekirati na “pravom” razglasu, ali samo ako mi to paše u moj set, ne mora značiti ako je nova traka da ću je odmah pustiti.

Tnx i hvala svima koji čitaju ovo! Bigups!

KODIN_1

Uz Kodina, 11.3. na petoj Drami vrte Leeks i Filip Motovunski, a podij će zagrijati Peter Posh s reggae/dancehall setom. Postava je opasna, a uz njihov tvrdi zvuk će biti prilično dramatično na podiju! Za upad ćete izdvojiti svega 20/30kn, sa simboličnom granicom u ponoć.

Kodin
FACEBOOK | SOUNDCLOUD

Drama #5 @ Crkva
FACEBOOK EVENT

Drama #5 @ Crkva

Petar Car