Talentirani sarajevski producent deep/tech zvuka temeljito gradi karijeru i otvara zanimljivu perspektivu na sceni. Upoznajte ga i kroz podcast!
Još od daleke 2003. Forniva stvara glazbu šarajući raznim žanrovima, od techna i trancea do deep i progressive housea, a upravo u ta dva žanra trenutno najčešće obitava. Stil mu je obilježen visokom melodioznošću, premda ne zakida niti na grooveu, koji je fino poliran i ukrašen deep estetikom. Osim toga, bavi se i DJ-ingom, ali i promocijom u sklopu Re:Flux večeri u sarajevskom klubu Silver & Smokeu, gdje će ugostiti našeg starog znanca Bonacu.
Dosad je izbacio materijal na 20-tak europskih i svjetskih etiketa, a neka od njih su dosegla visoka mjesta na Beatportovim ljestvicama, poput EP-a “Melbourne” na etiketi Nueva Deep (pod aliasom Syncroft) ili remikseva za ekipu kao što su Patrick Soderbom ili Robert. R. Hardy. Zakotrljajte ovaj podcast punog groovea, ukrašen melodičnim arpeggima i kozmičkim aranžmanima, a zatim saznajte što mladi autor ima za ponuditi na domaćoj, ali i na svjetskoj sceni!
Odakle ime Forniva? Što ono govori o glazbi koja iza njega stoji?
Forniva je glagol u italijanskom jeziku koji znači stvarati, obezbijediti, pružiti, a sva tri značenja su sastavni dio kreativnog procesa koji prolazim kroz muzičku produkciju i miksanje kao DJ.
Prije toga sam radio s nekoliko raličitih aliasa i u različitim žanrovima. Forniva je nastao kao skup iskustava iz prethodnog rada, u momentu kad sam shvatio da sam dovoljno sazrio da napravim novi početak koji će zvučati vrlo idefinisano i kroz koji ću najbolje prenijeti emocije kroz svoj rad.
Jesi li se oduvijek bavio glazbom? Što je kumovalo tome da se nađeš baš u deep/tech/progressive zvuku?
Prva stvar koju sam dobio na poklon kad sam se rodio bio je sintisajzer što me vjerovatno na neki način i odredilo. Kad sam bio prvi razred osnovne škole, shvatio sam da mogu svirati na sluh sve što čujem, bez poznavanja nota, što je rezulturalo time da me roditelji upišu u muzičku školu i sad sam tu gdje jesam.
Što se tiče deep/tech/progressive zvuka mislim da je došlo s godinama i muzičkim sazrijevanjem. Kad sam bio mlađi htio sam da lupam i generalno volio sam bržu muziku, ali melodičnu, tako da je trance bio prvi žanr koji mi se sviđao. Sada kad slušam deep tech harmonijski mi je najbliži tranceu u pojedinim segmentima aranžmana i imam dovoljno širine da se igram sa melodijama za razliku od ostalih žanrova koji su više bazirani na ritmu i bas liniji.
Tko te uveo u tehnike DJ-anja? Navedi detalje koje smatraš najbitnijima za uspješno odsviran set!
Moj početak DJ-inga je proizašao iz produkcije, jer sam u jednom momentu shvatio – da bih uspio proširiti domet svog rada i da bi ljudi mogli čuti ono što radim, moram početi vrtiti po klubovima, a saznanja iz produkcije su mi pomogla i oko miksanja. Što se tiče detalja koji su, po mom mišljenju važni, naveo bih tri osnovna, a to su: prije svega selekcija muzike, priča koju ta selekcija nosi kao jedna cjelina i treći je svakako komunikacija s publikom.
Kad si otkrio da si dovoljno sazrio za profesionalnu produkciju i prodaju svojih traka? Što po tebi čini zaokruženu traku, koja je zaslužila naći se na podiju?
Nikad nisam posmatrao muziku s te strane da razdvajam profesionalno od hobija, jer prvenstveno volim dobru muziku, a profesionalna se pojavila više spletom okolnosti, ni sam ne znam da li prirodno ili slučajno. Sad kad se vratim unazad, ti prvi radovi koje sam radio s 13 godina mi zvuče grozno, ali očigledno su nekome bili dovoljno dobri, jer su me ljudi kontaktirali nakon što su ih pronašli na Myspace stranici. Vremenom sam dosta promijenio mišljenje o tome šta čini zaokruženu traku, s promjenom mišljenja sam prolazio kroz različite faze, što je rezultiralo time da sam radio različite žanrove. S ove tačke gledišta, zaokružena traka bi bila uspješno prenesen momenat, koji sam ja proživio, na ljude koji slušaju, kao i ona traka koja im daje dovoljno prostora da mogu učitati svoje trenutne emocije. Poenta cjelokupnog procesa bi bila razmjena emocija između publike i producenta.
Dobivaš li inspiraciju za trake dok plešeš u klubu? Ako je tako, na koji te način inspirira glazba koju čuješ, a kako na ideje utječe sama atmosfera?
Inspiraciju ne dobivam dok plešem u klubu, mada kroz proces stvaranja razmišljam i o tome kakav će utisak traka ostaviti na slušaoca. U suštini, bitno mi je da traka pokreće prvenstveno mene, a samim time vjerujem da će pokrenuti razne ljude, bilo u klubu, bilo da slušaju kući, ako nam se u tom trenutku poklope senzibiliteti. Generalno, šta se tiče inspiracije, ona proizilazi iz svakodnevnih situacija i emotivnih stanja sa kojima se susrećem u životu. Mislim da inspiracija nije nužno vezana za bilo kakav prostor te da više zavisi od raspoloženja, a i doživljaja muzike, pa su samim time i izvori inspiracije različiti, a i njeno trajanje relativno.
Opiši metode rada u studiju – koliku ulogu pridaješ slučajnosti, imaš li neke rituale pri sastavljanju traka ili karakteristične trikove koji obilježavaju tvoj stil? Kakav hardver / softver koristiš?
Nema ustaljene metode rada, ali isto tako nema ni slučajnosti. Karakteristični trikovi koji obilježavaju stil se najviše mogu čuti u ritmičkim dijelovima kao i u upotrebi synthova. Što se tiče hardvera i sofvera koristim kombinovano FL Studio koji kao rewire koristim sa ostalim softverima kao npr. Cubase, a hardverski setup je vrlo jednostavan, Maschine micro, Akai MPK pro 25, Focusrite Scarlet USB interface i aktivni monitori Alesis MK II. Pored toga, kombinujem uživo odsvirane instrumente, najčešće vezane za ritam.
Gdje sve izlaziš u Sarajevu? Osim samih klubova, koja još mjesta, običaji i ljudi definiraju klupsku kulturu grada? Na čemu bi trebalo još poraditi da bi se ona još razvila?
Generalno slabo izlazim jer sam zauzet drugim poslovima. Klupska kultura grada ne postoji jer ne postoje mjesta koja se konkretno mogu nazvati klubom, izuzev par lokacija u kojima se ljudi bore da tako nešto zaživi.
Da bi se razvila klupska kultura potrebno je da je ljudi razumiju i podrže, a s obzirom na to u kakvom okruženju mi živimo i kakav je mentalitet ljudi koji nas okružuju to sve skupa ide jako sporo. Clubbing kao sama pojava ima problem jer se u njega učitavaju različiti motivi i nema definisanog clubbinga u Sarajevu da bi se moglo reći da uopšte opstaje. Sve se svodi na odvojene lične inicijative ljudi u malim grupicama, tako da to samo po sebi nema neki veći učinak i nije nikakav gamechanger. Da bi se kultura razvila ljudi trebaju biti otvoreniji prema njoj i prihvatati ono što ona donosi sa sobom, što kod nas nije slučaj. Ljudi su ostali u 2002. godini i generalno se ne prate trendovi, potencira se techno na što većem bpm-u, što je ravno kamenom dobu. Ne postoji podjela na indoor i outdoor muziku jer se sve gura u „nazovi klubove“. Naravno i u ovome slučaju kao i u svakom postoje izuzeci, što daje neku nadu da će se možda razviti u nešto konkretno jer se pojedinci trude da se cjelokupna priča dovede na neki pristojan nivo, a samim time i daju publici opciju da čuju nešto drugačije i da na osnovu toga mogu da formiraju vlastiti ukus.
Produkcija glazbe je umjetnost, zanat, ali i trgovina. Opiši najbitnije aspekte tržišta na koje mladi autor mora obratiti pažnju kako bi nadišao ključne prepreke i učinio svoj materijal dostupnim!
Sva tri segmenta su bitna i jako je važno raditi na svakom pojedinačno jer razvijanjem svega navedenog i producent napreduje. Najbitniji aspekt tržišta u elektronskoj muzici, kao i u svakom drugom poslu koji podrazumjeva trgovinu je ponuda i potražnja. Samim time znači da autor mora biti up to date i pratiti u kom pravcu ide muzička produkcija. Ponekada je potrebno imati i sreće više nego samog rada. Sada svoj materijal svako može učiniti dostupnim jer postoji internet koji je ovaj proces banalizirao na nekoliko klikova. Prepreke ne postoje ukoliko neko radi na sebi i ima cilj. Najveće prepreke su prvobitni motivi zbog kojih ljudi počinju da se bave produkcijom i DJ-ingom, ukoliko se počneš baviti produkcijom da bi lakše zbario ribu bolje odmah odustani, jer nećeš napraviti ništa više od toga.
Nastupaš li isključivo kao DJ ili imaš i live-act? Gdje sve u regiji će se u neko skorije vrijeme moći uhvatiti tvoj nastup?
Za sada sam nastupao isključivo kao DJ mada imam u planu i live act, jer samo miksanje i nije toliko velik izazov koliko bi bilo raditi live, ukoliko je moguće sa što više ljudi. S druge strane, to je ozbiljan projekat koji ne shvaćam olako. Što se tiče nastupa, trenutno radim seriju eventa Re:Flux u sarajevskom klubu Silver & Smoke, gdje dovodimo i namjeravamo dovoditi neke zanimljive producente koji uglavnom rade deep i progressive muziku. Za sada smo ugostili Jelly For The Babies, a uskoro nam dolazi i Bonaca, još neki pregovori su u toku, ali o tom potom. Pored toga, trenutno sam na prekretnici gdje trebam odlučiti da li ću napustiti Sarajevo ili ostati ovdje, pa prema tome i nisam dogovarao ništa na duže staze, mada za sljedeće ljeto stoje neke otvorene ponude, ali neću ništa konkretno govoriti dok i sam ne budem siguran da li idem ili ostajem.
Imaš li neku zacrtanu ideju za ovu godinu? Što bi za tebe značilo prekretnicu, koja bi označila novi korak u tvojoj karijeri?
Nemam konkretno zacrtanu ideju – generalno, plan je da napredujem u tome što radim bilo da se to očituje kroz izdanja na većim labelima ili većim brojem probranih gig-ova sa odabranim ljudima. Mislim da će sljedeći korak biti pokretanje izdavačke kuće, što bi mi dalo totalnu slobodu kod stvaranja novih traka neovisno od zvuka koji svaki label nosi sa sobom.
Iduće, drugo izdanje Re:Flux programa održat će se 30.4. u sarajevskom Silver & Smokeu, a gostuje Puležan iz Stockholma – Bonaca! Uz Fornivu, domaćini su i Klabika Collective, a ova kombinacija garantira koktel najzanimljivijih smjerova novog deep undergrounda!
Forniva
FACEBOOK | SOUNDCLOUD
Petar Car
