Prema rezultatima Global Drug Survey istraživanja za 2016. godinu, koje je uključivalo gotovo 120,000 sudionika iz preko 50 država, psilocibinske gljive su psihoaktivno sredstvo koje je prouzročilo najmanje štete među konzumentima. Naravno to ne znači da su sasvim bezopasne, ali je ova činjenica indikativna i dokazuje da bi se legalni tretman droga morao radikalno izmijeniti.
Jedna od ključnih stavaka istraživanja bilo je pitanje koliko je konzumenata moralo zatražiti medicinsku pomoć nakon uzimanja određenih droga, te je na osnovu tih rezultata zaključeno koliko opasnosti nose. Od 12000 ljudi koji su izjavili da su prošle godine uzimali psilocibinske gljive, samo ih je 0,2% potvrdilo da su trebali hitnu medicinsku pomoć, što je oko pet puta manje učestalo nego kod konzumacije droga kao što su MDMA, LSD ili kokain.
Doduše, činjenica je da se gljive ne konzumiraju toliko često kao tzv. party droge, a i konzumenti su ih skloniiji uzimati u kontroliranim uvjetima koji donose manje stresa, npr. u prirodi, pa je i taj aspekt prilično bitan. Ukoliko bi se gljive počele masovnije koristiti i u klubovima, koji su često zagušljivi, te u njima vlada gužva i muzika je glasna, vrlo jemoguće da bi se povećao i broj hospitalizacija. Međutim, sama priroda djelovanja ove droge je takva da praktički zahtjeva “sigurnije” i opuštenije uvjete. Na osnovu toga, osnivač Global Drug Survey organizacije Adam Winstock je izjavio: “Magične gljive su najsigurnija droga na svijetu“.
S druge strane, povećao se broj hospitalizacija vezanih uz MDMA. Postotak za 2016. godinu je 1,2%, dok je u 2015. godini bio 0,8%, a u 2014. tek 0,6%. Vezano za taj fenomen, Adam Winslock je primjetio: “Samo znati što se nalazi u vašoj drogi nije dovoljno. Najbitnije je ono što ćete s njom napraviti kad saznate. Prema našem mišljenju, naznačajnija varijabla vezana za smrtne slučajeve izazvane uzimanjem droge je ljudsko ponašanje”.
Ta varijabla se može jasno iščitati iz samog istraživanja. Oko 50% konzumenata koji su tražili medicinsku pomoć nakon uzimanja MDMA bili su pijani, samo 20% ih je testiralo drogu koju su uzimali, a 42% ih je uzelo dozu veću od uobičajene. Winstock je dodao kako bi svi koji se odluče uzimati ovu supstancu morali poduzeti dodatne mjere zaštite: “Testirajte svaku novu dozu koristeći malopraha ili komadić tablete i napravite razmak od barem dva ili tri sata prije ponovnog uzimanja. Nemojte se opijati prije uzimanja (niti poslije, kad ćemo već o tome), a ako se ne osjećate dobro, nemojte ništa niti uzimati, sačuvajte to za drugi dan“.
Testirajte – lako je to reći, ali u uvjetima koji vrijede u većini država na svijetu, tu praksu i nije najlakše provesti. Nakon ovih istraživanja, nikad nije bila jasnija činjenica da bi vlade morale ozbiljno promijeniti svoju praksu vezanu za sprječavanje štete uslijed konzumiranja psihoaktivnih tvari. najporaznija je činjenica da pravni sustav nije u stanju kontrolirati najopasniju od svih supstanci, koja je usto i legalna obzirom na rupe u zakonu – sintetički kanabis. Premda se konzumacija ove droge nije toliko proširila na našim prostorima, činjenica je da izaziva nevjerojatnu ovisnost i posvemašnju propast njenih konzumenata u Velikoj Britaniji. Ukoliko još niste upoznati s njenim djelovanjem i društvenim posljedicama, pogledajte ovaj pomalo zastrašujuć dokumentarac:
