Nedavno je započeta jedna prilično zanimljiva kolaboracija Vlajic & Dedic – glavni su akteri zagrebački veteran Goran Vlajić a.k.a. DJ Go Cut i virtuozni jazz pijanist Matija Dedić, sin velikog Arsena. Vlajić je kao Go Cut jedan od ključnih aktera evolucije klupske kulture na našim prostorima, kao osnivač klupske platforme Astralis, koja je još u drugoj polovini 90-tih regrutirala velik broj mladih u svijet elektroničkog plesnog zvuka. Ipak, njegova DJ karijera seže u još ranije dane, kad se bavio turntablismom uz hip-hop i rani klupski zvuk, 92. godine je došao i do finala DMC natjecanja u Londonu.
S takvim iskustvom, nije čudno što njegov ukus i sklonosti sežu u različite glazbene pravce. Kod Matije Dedića ga je privukla ekspresija koju pružaju jazzy forme, pa su zajedno odlučili stopiti svoje potencijale u nove forme funk/soul, downtempo i jazz house zvuka. Prvi singl s novog, adekvatno nazvanog albuma “Kompozit” za Vlajićevu etiketu Disco Records Croatia imamo zadovoljstvo premijerno predstaviti u punom izdanju. Radi se o sočnom komadu funky plesnog zvuka u kojem se isprepleću elektronika i “organski” zvuk, uz raznovrsne sastojke koji uključuju hip-hop, jazz, house i druge vruće motive. Uživajte!
Od samog uvoda, osjeća se snažna posveta zlatnom dobu 90-tih. Repetitivni vokalni loop zadaje hip-hop akciju, preko njega pleše poletna tema na saksofonu, a mekani kick pruža ležeran i sočan groove. Čak i synthevi imaju taj retro zvuk koji će prepoznati svi veterani, a čini se da i nove house snage imaju uho za taj stil. Posebno je zanimljivo kako pozadinska dionica na klaviru nosi ulogu koja je inače namijenjena synth riffovima, a preko nje izrastaju pjenušavi elektronički efekti. Tenziju najprije diže razuzdana dionica saksofona, a nakon kratkog ambijentalnog i psihoaktivnog prijelaza slijedi zajebantska solaža na klaviru. Premda elektronička muzika donosi beskrajne opcije igre sa zvukom, teško je iz nje izvući ovu razinu ekspresije. To ne znači da ova dva pristupa ne mogu skladno surađivati – dok disco/house ritam udara tjelesnu okosnicu trake, saksofon i klavir se igraju bacajući izazov plesačima da se izvijaju u razigranim serpentinama koje pruža improvizacija. Može se napomenuti da je ovaj stil kod nas patentirao Dino Dvornik, a premda se u međuvremenu pojavilo još izvođača koji kombiniraju klupsku elektroniku sa živom svirkom (Kozmodrum, Chui itd.), prava je šteta što u međuvremenu scena nije urodila s većim brojem ovakvih projekata. Moglo bi se dogoditi da Vlajić i Dedić ovim potezom potaknu novi val ovog zvuka!
Zainteresiralo nas je kako je uopće došlo do ove suradnje i kako će se ona nastaviti razvijati. Zato smo uhvatili Gorana Vlajića i postavili mu par pitanja!
Za sobom imaš prilične uspjehe u karijeri – jedan si od osnivača kultne zagrebačke institucije Astralis, koja je uvela velik broj mladih u svijet elektroničke plesne muzike. Za početak, reci nam nešto o fenomenu koji ste tad uspjeli stvoriti u gradu, o atmosferi na partijima, te kulturi i vibracijama koje su prožimale fanove vašeg zvuka!
Pokušat ću jednostavno objasniti nešto što je vrlo kompleksno… Početak Astralisa bio je kombinacija iskustva, prethodnog dugotrajnog rada, glazbene kreativnosti, poleta i spleta sretnih okolnosti nas organizatora tog projekta; Damir Ludvig i Goran Štetić su se upravo vratili s Tajvana s novim albumom, klub The Best se renovirao i krenuo u novi život, mi smo bili nabrijani s puno energije i želje da to pokažemo, nitko od malobrojnih organizatora partya u gradu nije shvatio potencijal našeg programa, pa smo se sami odlučili upustiti u tu avanturu organizacije novog party projekta…i evo iduće godine punimo 20 godina Astralisa!
Kad si zapravo počeo vrtiti pod imenom Go Cut?
Da razjasnim i tu misteriju: Run DMC imaju na svojem albumu Raising Hell stvar koja se zove Peter Piper i ima jedan dio gdje ide tekst…”and you all know how the story GO!!” Taj “GO” mi je bio omiljen za cutting i scratching, a ja sam jako volio baš cutting (efekt rezanja zvuka) jer u to vrijeme nisam niti imao mixetu već kutiju prve pomoći sa 2 sklopke kojima sam doslovno prekidao – rezao zvuk….i tako je nastalo to ime GO CUT.
Obzirom na to da ti i Matija dolazite iz prilično različitih glazbenih tradicija, definiraj elemente koje smatraš zajedničkima i koji su vas spojili! Sluša li Matija klupski zvuk kad nije za klavirom?
Vjerujem da je zajednička ljubav prema dobroj glazbi te drugačiji i eksperimentalniji pristup. Što Matija sluša privatno ne znam, ali znam da me njegov album “Sentiana” naveo na razmišljanje baš o tome što slušam privatno…naime, dosta često me ljudi pitaju što slušam kad ne radim, kad ne DJ-am. Ulovio sam se u razmišljanju, nisam sam sebi znao dati odgovor, jer je posao DJa danas mukotrpna selekcija funkcionalne glazbe iz mora svakodnevnih izdanja. Zapitao što to ja slušam privatno…tada se pojavio Matija i podsjetio me da postoji glazba koja ne robuje trendovima, produkciji, uhodanim shemama, glazba u kojoj ja osobno privatno uživam.
“Play Don’t Stop” se razlikuje se i od zvuka na koji su mnogi navikli na tvojim Astralis setovima. Zapravo, nosi specifičan funky groove kakav je plasirao veliki Dino Dvornik! Jeste li imali na umu njegov rad dok ste skladali ovu stvar?
U projektu Astralis počeo sam ponovo sudjelovati i autorski, kompilacija Astralis 19 je nedavno objavljena na CDu, a uskoro očekujemo i digitalno izdanje. U projektu Vlajić & Dedić ja sam osobno inspiriran jazzom i Matijinom nepredvidim improvizacijama… ja uz njega jako mnogo učim i nastojim pohvatati sve te note koje lepršaju! A usporedba s Dvornikom… Jako godi ali ne pretjeruj!
Saksofon je odsvirao Wozdecky – kako ste upravo njega izabrali za ovu ulogu? Je li dionicu osmislio sam ili vas dvojica definirali temu?
Saša je jedan od pionira žive svirke uz DJa, često je gostovao u VIP flooru na Astralis partyima i od tada traje naša suradnja. Odličan je glazbenik, član Big Benda HRTa, Porinovac, producent… Užitak je s njim raditi, kao s ostalim glazbenicima koji će gostovati na albumu.
Opiši malo i ostatak nadolazećeg albuma “Kompozit”. Hoće li na njemu prevladavati klupski, plesni zvuk ili će biti više namijenjen slušanju kod kuće – možda oboje? Postoji li neka konceptualna poveznica koja se kroz njega provlači? Što će sve pokrivati u žanrovskom smislu?
Koncept ovog albuma je slobodna forma, autorski glazbeni izraz Matije Dedića i mene, spoj naših dvaju svjetova, jazza i elektoničke klupske glazbe… Živi element, živa svirka uz gostovanje brojnih hrvatskih glazbenika, njihove dionice bit će sastavni dio ovog albuma… Sljedeći singlovi će ugostiti još jednog saksofonista, Jakšu Jordesa, zatim multiinstrumentalista Antu Prgina – Surku koji će dati i svoj vokal, ali i odsvirati perkusije i trubu, zatim najavljujem suradnju i sa Lanom Škrgatić (Zabranjeno Pušenje), Nenom Grahovcem (Cubismo) itd…
Iako je prvi single “Play Don’t Stop” izrazito klupski, ostatak albuma će biti žanrovski širok, od bossa nove, jazzy housea, loungea, nu disca, iz moje perspektive bit će to glazba koju ja volim privatno slušati, a iz perspektive DJa, glazba kakvu bi puštao na after partyu nakon službenog aftera! Isto tako vjerujem da će svaka kompozicija biti inspiracija za klupske remixeve, tako da se nadam da će brojni singlovi doživjeti i svoje klupske verzije u potpunoj suprotnosti od originalnih kompozicija. Solo dionice koje su odsvirane uživo inspirativne su za fantastične remixeve i to se upravo događa sa singlom “Play Don’t Stop”, uskoro izlaze remixevi koje rade Djivo, Kaane i Yakka.
Reci nam nešto o platformi Disco.hr! Što će sve na njoj izlaziti, što će se putem nje plasirati i koje će žanrove pokrivati?
Disco Records Croatia planira popuniti kreativnu prazninu domaće glazbene klupske produkcije. Možda utopijska ideja, ali pokušat ćemo okupiti kvalitetne domaće autore, producente, kreativce koji svoja djela objavljuju za inozemne izdavače po vrlo nepovoljnim uvjetima, praktički poklanjaju doživotno svoja autorska djela. Upravo iz tog razloga i projekt Vlajić & Dedić je odbio jedan prestižni label, te smo odlučili sami raspolagati vlastitim djelima kroz vlastitu izdavačku kuću.
Imate li planove za izvođenje ovog materijala uživo? Ljetni su podiji kao stvoreni za ovakav groove. Jeste li zakazali neki nastup na obali?
Projekt je tek izašao u javnost, nećemo žuriti, imamo odlične ideje za live nastupe, kad kažem live, onda to obuhvaća pravu živu svirku poput benda, a s obzirom na glazbenike koji će se pojaviti na albumu živa svirka bi mogla biti vrhunski doživljaj jer su svi oni redom vrhunski “live” izvođači.
Za kraj – jedno malo skretanje s teme. Na Facebooku si najavio mogući Zagreb Summer Parade za 2018. godinu, radi li se tu o jednoj lijepoj maštariji ili se projekt već priprema?
Naziv i ideja je potekla od Damira Cuculića. On je kao novinar kultne emisije Top DJ Mag pratio mnogo puta kultni berlinski Loveparade. Otkrit ću da smo prije dosta godina počeli organizirati zagrebački Loveparade na inicijativu Veleposlanstva Republike Njemačke, koje je okupilo domaće promotore i organizatore, međutim zbog tragedije u Duisburgu, Loveparade je ugašen pa je tako i projekt u Zagrebu zaustavljen. Da li ćemo organizirati paradu, neki festival u duhu legendarnog Future Shocka, ili izmisliti nešto novo, ovisi ne samo o meni ili Damiru Cuculiću već o podršci i jedinstvu kompletne hrvatske klupske scene.
