Nedavno provedena studija otkrila je kako je serotonin ključ društvenog ponašanja, i to tako da su znanstvenici inače mrgodnim i osamljenim hobotnicama dali MDMA pa promatrali njihove reakcije i interakcije, ugledni britanski The Guardian prenosi rezultate objavljene u znanstvenom časopisu Current Biology.
Hobotnice su poznate kao nedruštvene životinje koje se jedna prema drugoj često odnose vrlo agresivno, a u neprijateljskim se situacijama nerijetko i međusobno pojedu. Eksperiment koji je proveo tim na čelu s Gülom Dölenom, neuroznanstvenikom Sveučilišta Johns Hopkins, pokazao je da se to, međutim, uvelike mijenja nakon doze MDMA-a. Tada postaju osjetljivije, a njihova antisocijalnost naizgled nestaje kada im mozak preplavi serotonin, koji se povećava unošenjem MDMA-a u organizam.
Za eksperiment su znanstvenici odabrali upravo te životinje zato što su one od ljudi odvojene već više od 500 milijuna godina evolucije, a cilj je bio otkriti drevno podrijetlo društvenog ponašanja. Sve se odvijalo tako da su promatrali ponašanje hobotnica u spremnicima koji su sadržavali tri komore. Jedna je bila prazna, druga je imala plastičnu igračku, a treća je u kavezu imala još jednu hobotnicu.
Sve četiri hobotnice koje su sudjelovale u studiji više su voljele provoditi vrijeme u kavezu s još jednom hobotnicom kada su bile na MDMA-u, koji su dobivale krećući se vodom u kojoj je bila razrijeđena droga, nego kad nisu bile na MDMA-u. Bez droge, hobotnice su kavezu s drugom hobotnicom pristupale vrlo oprezno, ali kada su bile na MDMA-u ponašale su se mnogo drugačije. Istraživanje je pokazalo da hobotnice na MDMA-u pokazuju prijateljskije ponašanje, što je Dölen ovako opisao: “Uglavnom su zagrlile [kavez] i izlagale si dijelove tijela koje obično ne izlažu drugoj hobotnici… Neke su bili vrlo zaigrane, radile su akrobacije pod vodom ili se igrale dovodom zraka u akvarij.” Neki bi rekli da su čak i plesale, kako već znaju reagirati i ljudi na ecstasyju.
Profesor David Nutt, neuropsihofarmakolog na londonskom Imperial College Londonu, izjavio je kako rezultati ove studije daju i više dokaza da puno širi spektar vrsta doživljava emocije i empatiju: “Ovo dokazuje da to nije neka osebujna ljudska osobina, niti je to osobina sisavaca, to je karakteristika mozga… Također pokazuje da serotonin ima iznimno važnu ulogu u posredovanju društvenih interakcija između različitih vrsta.”
U svakom slučaju, ako vas ecstasy spriječi da pojedete pripadnika vlastite vrste, očito ostavlja i neke društveno prihvatljive posljedice.
