Veliko istraživanje objavljeno u znanstvenom magazinu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju cijepljenje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti, odnosno imaju manju inteligenciju, prenosi Index. Budući da je stjecanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduvjet za vraćanje normalnijem životu – ili barem nečemu najsličnijem mogućem – znanstvenici su tijekom pandemije proveli brojna istraživanja utjecaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih čimbenika na kolebljivost prema cijepljenju.
Ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljivu korelaciju između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (Azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše) i politička pripadnost (konzervativci su više kolebljiviji, a liberali manje).
Sada je tim znanstvenika, uglavnom epidemiologa i psihologa s londonskog University Collegea i Sveučilišta u Edinburghu, odlučio stoga testirati povezanost rezultata niza testova inteligencije i kolebljivosti prema cijepljenju na temelju prijava vlastitih stavova. Korišteni su podaci iz studije COVID Survey, koja prati pandemiju, a sastavni je dio studije Understanding Society (Main Survey) koja već niz godina na razne teme prati desetke tisuća kućanstava u Velikoj Britaniji.
Autori su prvo rezultate kontrolirali na takav način da isključe moguće utjecaje dobi, spola i etničke pripadnosti. To je bilo važno učiniti jer je za očekivati, primjerice, da će stariji, koji necijepljenjem riskiraju više, biti manje kolebljivi. No i nakon takve prilagodbe studija je pokazala da je vjerojatnost kolebljivosti prema cijepljenju i dalje značajno veća među osobama s manjim kognitivnim sposobnostima.
S druge strane, kontrola provedena za stupanj obrazovanja dovela je do djelomičnog slabljenja rezultata. Drugim riječima, stupanj obrazovanja utjecao je na kolebljivost (obrazovaniji su bili manje kolebljivi), ali čak i kada je njegov utjecaj isključen, vjerojatnost utjecaja inteligencije na kolebljivost i dalje je ostala značajna. To je bilo za očekivati jer postoji povezanost između kvocijenta inteligencije i stupnja obrazovanja, i to u oba smjera. Naime, ne samo da ljudi viših kognitivnih sposobnosti u prosjeku postižu viša akademska postignuća nego su istraživanja pokazala da svaka godina obrazovanja podiže IQ za oko tri boda.
Znanstvenici u svojem radu ipak ističu da njihovo istraživanje ima jedno važno ograničenje, a to je da se temelji na izjavama ljudi o njihovim namjerama, a ne na njihovom stvarnom ponašanju. Drugim riječima, autori nisu imali informacije o tome tko se od sudionika u stvarnosti cijepio, a tko nije. Naravno, na umu treba imati i to da na kolebljivost utječu mnogi čimbenici, a ne samo inteligencija, te da rezultate treba shvatiti kao pokazatelje statističke povezanosti. Drugim riječima, ne može se reći da je svatko tko je kolebljiv prema cijepljenju neinteligentan i obratno.
No ono što se svakako može reći je da će onaj koji je kolebljiv prema cijepljenju, ili se izravno odbija cijepiti, zaista imati mnogo više problema s upadima na različite evente u Hrvatskoj ovog ljeta. Kako smo već pisali, prvog dana srpnja na snagu su stupile nove epidemiološke mjere, koje, u najkraćim crtama, znače veće otvaranje za ljude s covid-potvrdama.
Najvažnija nova mjera je da od 1. srpnja za događaje na kojima sudjeluju osobe koje posjeduju digitalne EU potvrde nema zabrane broja okupljenih. “Glavne značajke su još veće otvaranje, tako da će osobe koje su cijepljene, preboljele ili negativno testirane na covid-19 moći sudjelovati na događanjima bez ili uz smanjen opseg pridržavanja posebnih epidemioloških mjera”, kazao je ministar Božinović na presici Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Organizatorima takvih događaja bit će dostupna mobilna aplikacija putem koje će moći očitati QR kod s digitalnih EU potvrda svojih posjetitelja, ali će se i za takva događanja unaprijed morati tražiti suglasnost lokalnog stožera civilne zaštite. Božinović je naglasio da za ostale slučajeve, odnosno evente na kojima neće biti kontroliran covid-status osoba u publici, ostaje ograničenje na 100 osoba, kao i ograničenje trajanja događaja do 24 sata.
Organizatori javnih događanja na kojima će biti prisutne samo osobe koje posjeduju EU digitalnu covid-potvrdu obvezni su, najkasnije sedam dana prije održavanja, obavijest o namjeri organizacije takvog okupljanja s naznakom mjesta i vremena održavanja te očekivanog broja prisutnih osoba dostaviti stožeru jedinice lokalne samouprave na čijem području će se takvo javno događanje održati te zatražiti prethodnu suglasnost za održavanje. Nadležni stožer civilne zaštite obvezan je na zahtjev za izdavanjem prethodne suglasnosti odgovoriti u roku od tri dana od njegovog zaprimanja. Prethodna suglasnost može se dati samo za javna događanja i okupljanja na kojima će svi sudionici posjedovati EU digitalnu covid-potvrdu.
Sve nove epidemiološke mjere možete pročitati OVDJE.
