Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29% odraslih osoba u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, od kojih je, očekivano, i dalje najčešći kanabis. Europljani svake godine na droge troše najmanje 30 milijardi eura, od čega 39% na kanabis, 31% na kokain, 25% na heroin te 5% na amfetamine i MDMA, donose Varaždinske vijesti.
Istaknuli su to iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama 26. lipnja. “Globalni trend reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja iz 2019. godine, drogu je barem jednom u životu konzumiralo 24,5% ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (s 5.3% na 11.2%). Najčešće korištena droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9% ispitanika”, priopćili su iz HZJZ-a.
>Najbolji filmovi devedesetih koje je inspirirala marihuana
Prema podacima iz Registra HZJZ-a, broj osoba s problemom ovisnosti o drogama u 2021. u padu je u odnosu na 2020. godinu, na što je svakako utjecala i pandemijska godina. Tijekom 2021. u zdravstvenim ustanovama registrirano je 5378 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 518 prvi put bilo na liječenju. Zbog zlouporabe opijata u 2021. na liječenju je bilo 4467 osoba, od kojih 126 prvi put. Nastavlja se trend smanjenja broja novoliječenih zbog uzimanja opijata. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021. godini na području RH zabilježena su 2324 kaznena djela povezana s drogama, što je 11,8% manje u odnosu na 2020. U 2021. ukupno je zabilježena 8951 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja povećanje od 7,5% u odnosu na 2020. godinu, kada su zabilježene 8323 zapljene, naveli su iz HZJZ-a.
>Što je štetnije po naše zdravlje, marihuana ili alkohol?
Varaždinske vijesti su s dr. Irenom Stipešević Rakamarić, voditeljicom Djelatnosti za promicanje zdravlja i javnozdravstvenu medicinu u županijskom Zavodu za javno zdravstvo, porazgovarale o stanju u Varaždinskoj županiji, no medicinski i znanstveni zaključci, mimo onih precizno statističkih, vrijede i za naše društvo u cjelini.
“Ovisnici o opijatima dolaze na liječenje pritisnuti dugovima, sudskim problemima, krvlju prenosivim bolestima kao što je hepatitis C i drugim komplikacijama, ili pod pritiskom članova obitelji ili sudskim nalogom. Broj tih ovisnika je generalno u opadanju. Skupinu koja konzumira ostale droge, osobito kanabinoide, vrlo je teško motivirati za liječenje, osim ako nemaju drugih pritisaka, jer unutarnja motivacija je oslabljena djelovanjem kanabisa. Deponiranje djelatne psihoaktivne tvari THC-a u masnom tkivu i potom postepeno oslobađanje tijekom više dana stvara im privid da nisu ovisni, da uzimaju po vikend-obrascu i da kontroliraju svoju ovisnost, što je zabluda. Tu je važna uloga represivnog aparata i obitelji u ranom otkrivanju i vanjskoj motivaciji za liječenje. O vrlo raširenoj, a pod-dijagnosticiranoj ovisnosti o kanabinoidima percepcija javnosti je neopravdano iskrivljena, u smislu podcjenjivanja problema, jer kod mladih osoba u razvoju, kad se očekuje intelektualni i svekoliki zamah, uzrokuje promjene na planu ličnosti, ponašanju, motivaciji, emocijama, školskom i akademskom (ne)uspjehu”, ukazuje Stipešević Rakamarić.
>Je li vožnja u napušenom stanju jednako opasna kao ona u pijanom?
Dodala je da, vezano za ovisnost o opijatima i s njom povezanim hepatitisom C, danas postoje peroralni lijekovi, praktički bez nuspojava, s visokim stopama izlječenja, koji se primjenjuju kroz svega nekoliko mjeseci pa je to dodatna motivacija za javljanje na liječenje. Naime, HZZO odobrava liječenje hepatitisa C onim ovisnicima koji su prethodno liječeni i ušli u remisiju ovisnosti.
