Konzumacija umjetnosti i kulture dobra je za zdravlje i mentalno stanje, pokazuje istraživanje koje je naručila britanska vlada.
Odlazak na rejv, koncert, ili sudjelovanje u drugim kulturnim aktivnostima, poboljšava kvalitetu života, povećava produktivnost i stvara financijsku dobit.
Većina ljudi poznaje onaj osjećaj uzbuđenja nakon nezaboravne predstave, filma, rejva, koncerta ili izložbe umjetnosti. Konzumacija kulture dobra je za zdravlje i mentalno stanje, donosi poboljšanja u kvaliteti života ljudi i povećava njihovu produktivnost u vrijednosti od osam milijardi funti godišnje. To je zaključak prvog velikog istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu koje kvantificira utjecaj umjetnosti i kulture na fizičko i mentalno zdravlje ljudi te novčanu vrijednost prednosti koje donose.
Odlazak na umjetnički događaj ili sudjelovanje u kulturnim aktivnostima, čak i povremeno, primjerice nekoliko puta godišnje, donosi niz “značajnih” dobrobiti, uključujući ublažavanje boli, slabosti, depresije i ovisnosti o lijekovima, pokazalo je ovo istraživanje provedeno za Ministarstvo za kulturu, medije i sport (DCMS), koje su realizirali Frontier i Suradnički centar Svjetske zdravstvene organizacije za umjetnost i zdravlje, koji djeluje pri University College Londonu.
>Znanost dokazala: Samo dva rejva mjesečno produžuju životni vijek
“Sudjelovanje u umjetnostima temeljenima na izvedbi, poput predstava, mjuzikla i baleta, a posebno sudjelovanje u glazbi, povezano je sa smanjenjem depresije i boli te poboljšanjem kvalitete života”, rekao je Matthew Bell iz Frontier Economicsa, koautor istraživanja.
“Te utjecaje možemo procijeniti u smislu smanjenih troškova za Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS), povećane produktivnosti na radnom mjestu i poboljšane kvalitete života.” Možda čak pomaže odgoditi početak demencije, piše The Guardian.
>Znanstvenici otkrili da je stvaranje muzike dobro za mentalno zdravlje
Profesorica Daisy Fancourt, direktorica WHO-ovog centra i također koautorica istraživanja, izjavila je kako je pokazano da “sudjelovanje u umjetnosti ima različite i opipljive učinke na zdravlje, od podrške kognitivnom razvoju i zaštite od kognitivnog propadanja do smanjenja simptoma mentalnih bolesti i povećanja opće dobrobiti, smanjenja boli i stresa putem istih neuroloških i fizioloških puteva koje aktiviraju lijekovi, smanjenja usamljenosti te održavanja tjelesne funkcionalnosti, čime se smanjuju slabost i fizičko propadanje povezano sa starenjem.”
“Sudjelovanje u umjetnosti može pomoći smanjiti nepotreban pritisak na zdravstvene usluge, omogućujući pojedincima da sami proaktivnije upravljaju svojim zdravljem, poput ostajanja fizički aktivnim i društveno angažiranim te smanjenja potrebe za hospitalizacijom i boravkom u staračkim domovima.”
Izvješće navodi 13 različitih skupina ljudi – od mladih do starijih – čije se zdravlje i dobrobit poboljšali kada su prisustvovali ili sudjelovali u umjetničkim aktivnostima, što je dokazano. Na primjer, stariji od 65 godina koji su tri mjeseca pohađali tjedne tečajeve crtanja u svom lokalnom muzeju, u inicijativi nazvanoj “Četvrtkom u muzeju”, ostvarili su financijski dobit u prosjeku od 1.310 funti zahvaljujući manjem broju posjeta liječniku opće prakse i poboljšanom osjećaju o životu.
Slično tome, istraživanje provedeno na 3.333 mlade odrasle osobe u dobi od 18 do 28 godina pokazalo je da su oni koji su sudjelovali u organiziranim umjetničkim, glazbenim ili kazališnim aktivnostima bili sretniji i osjećali da njihovi životi imaju više smisla i vrijednosti.
>Istraživanje otkrilo ultimativnu aktivnost za borbu protiv starenja
Konzumacija kulture i sudjelovanje u kreativnim aktivnostima, poput slikanja, donose pojedincima prosječnu godišnju vrijednost od 1.000 funti, dodao je Bell. Frontier je koristio metode Ministarstva financija i Nacionalnog instituta za zdravlje i kliničku izvrsnost (Nice) za procjenu poboljšanja kvalitete života pri donošenju zaključaka.
Većina financijske koristi za društvo koje je Frontier izračunao da konzumacija umjetnosti i kulture donose, 7 milijardi funti od ukupnih 8, dolazi iz poboljšane kvalitete života ljudi, dok ostatak dolazi iz povećane produktivnosti na radnom mjestu.
Rezultati “sugeriraju da ne samo da bi dodatna ulaganja u umjetnost mogla biti vrijedna za pojedince i zdravstvenu službu kao dio preventivnog zdravstvenog programa, već i da bi svaki rez u financiranju ili osiguravanju umjetnosti trebalo smatrati javnozdravstvenim rizikom s ekonomskim posljedicama za pojedince i društvo”, dodala je Fancourt, koja također vodi UCL-ovu skupinu za društveno bihevioralna istraživanja.
Chris Bryant, ministar za kreativne industrije, umjetnost i turizam, rekao je: “Istraživanje, koje je naručilo DCMS, pokazuje kako kultura i baština mogu izravno utjecati na naše živote, poboljšavajući naše fizičko i mentalno zdravlje, te naglašava važnost očuvanja naše bogate baštine kako bi obogatila živote mnogih u godinama koje dolaze.”
