Podsjetimo, jučer ujutro nešto prije 10 sati mlađi muškarac ozlijedio je u OŠ Prečko učiteljicu i nekoliko učenika. Jedno sedmogodišnje dijete je u napadu preminulo, a pet je osoba ozlijeđeno, od kojih troje djece, učiteljica i ubojica. Troje djece i učiteljica su ozlijeđeni i prevezeni u nekoliko zagrebačkih bolnica. Devetnaestogodišnji napadač, koji je već bio evidentiran zbog psihičkih smetnji te se liječio u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na Jankomiru, nakon napada u školi pobjegao je u obližnju zgradu Doma zdravlja i sam sebe ozlijedio nožem. Policija ga je ubrzo uhvatila te je zbog ozljeda prevezen u Kliničku bolnicu Sveti Duh. Unatoč ozljedama, nitko od zaprimljenih u bolnicama nije životno ugrožen, piše Index.

Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost. Na Dan žalosti ne mogu se održavati zabavne priredbe. Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje će programe prilagodit obilježavanju Dana žalosti, osobito tako što će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana, priopćili su iz Vlade.

I gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević jučer je proglasio 21. prosinca 2024. Danom žalosti na području Grada Zagreba, kada su krenula otkazivanja zabavnih priredbi. Brojni klubovi, organizatori i promotori nastavili su s otkazivanjima. Evo još nekih u nastavku.

Plesat ćemo nekom drugom prilikom. Klubikon izražava sućut obitelji ubijenog djeteta.

Peti Kupe otkazao je današnji Xmas Special.

Baby Lasagna otkazao je koncert u Dubrovniku.

Gibonni je otkazao koncert u Sloveniji.

Illusions i BSH otkazali su svoj party u Mozaik Event Centru.

Bajaga je otkazao koncert u Rijeci.

Zagrebački klub Boogaloo je otkazao najavljene događaje.

Otkazani su svi zabavni programi na gradskim Adventima, među kojima je i koncert Ide Prester u Zagrebu.

Većina zagrebačkih klubova najavila je da neće raditi ovaj vikend.

Prema podacima koji se iznose ovih dana ispada da je uporaba droge u Hrvatskoj snažno rasla i to najbrže kokaina. Kako to možete zapravo objasniti?

“Što se tiče Hrvatske Europe, generalno, odnosno možemo krenuti od svijeta, UN-ovi pokazatelji kažu da je zadnjih desetak godina porast uporabe droga u svijetu viši od 30 posto. Taj porast se manifestira na Europu koja je ipak najveće i najbogatije tržište za više od pola milijarde stanovnika. A što se tiče Hrvatske, mi taj porast možemo bilježiti u zadnjih desetak godina. Već imamo jedan kontinuirani porast prevalencije uporabe droge. Broj osoba koje su u zadnjih godinu dana uzele drogu porast između 2011. i 2019. nam je skoro pa duplo. U tijeku je i četvrti val istog istraživanja istog tipa. Imamo uzlazne trendove, poglavito marihuane, kokaina, amfetamina, ecstasyja. Kada se uspoređujemo s Europom uvijek smo mogli govoriti da smo negdje u sredini. Na žalost, zadnjih nekoliko godina smo u nekim stvarima i predvodnici.”

To bi značilo da smo u ukupnoj potrošnji droga rasli brže nego Europa?

“Tako je. Naš posao je između ostalog da pratimo pojavu i da na osnovu pojave predložimo određene mjere kako bismo mogli eventualnu tu pojavu držati pod kontrolom. Ono što je sada zbilja vidljivo da imamo jednu hiperprodukciju droga. Znači da imamo jednu enormnu dostupnost droga na tržištu Europe. Poglavito se tu radi o kokainu koji do prije desetak godina nije bio toliko dominantan da bi zadnjih tri, četiri, odnosno pet godina postao masovno dominantan. Isto tako, radi se i o amfetaminima i ecstasyju koji se u većini slučajeva proizvode u Europi, što isto tako, treba pošteno reći. Ne radi se o drogi koja se uvozi, nego onoj koja se tu proizvodi i distribuira. Radi se o kanabisu koji je zadnjih desetak godina postao sveprisutan. Ono što u principu na neki način zabrinjava i što je dovelo do toga da je Europa počela problematiku droga gledati drugačije. Recimo, primjerice, prije četiri godine kada je Hrvatska predsjedala Europskom unijom, jedna od naših agenda je bila da stavimo drogu na dnevni red, da počinjemo raspravljati i tada to nije bilo toliko interesantno.

No, u zadnje samo dvije tri godine toliko je poraslo nasilje i kriminal. Organizirani kriminal koji prati problematiku droga da jednostavno počelo zvoniti na uzbunu, pa tako da od sljedeće godine vi ćete imati novu europsku agenciju za droge. Znači, taj bivši centar prerasta u Agenciju za droge s većim ovlastima i jednostavno želi se bolje pratiti problematika kako bi se moglo na vrijeme reagirati. Na žalost, mi smo još uvijek reaktivni. Znači pratimo pojavu i onda odlučujemo kako ćemo i što ćemo radili te podatke.”

Imate li nekakvu procjenu zbog čega je zapravo došlo do takvog porasta, naročito kokaina? Zašto je u Hrvatskoj snažniji porast korištenja droga nego u ostatku Europe?

“Glavni razlog je novac. Znači, enormna je zarada, već ju imate. Jednostavno, nakon zasićenja tržišta Sjedinjenih Američkih Država kokainom stvar se okreće prema nama. Imate tri, recimo, glavna ulazna pravca u Europu, a to su Belgija, Nizozemska i Španjolska. Dolaze enormne količine droge. Nizozemci su imali možda jedan problem što su imale ionako dosta blagonakloni stav prema marihuani. I onda kad imate krijumčarske rute za uvoz marihuane, one mogu poslužiti za sve i došlo je do bombardiranja europskog tržišta marihuanom, odnosno kokainom. Isto tako imate sociološki fenomen, to je specifičnost potražnji. Znači, Europa još uvijek nije zasićena. Tržište još uvijek ima prostora za širenje i to organizirani kriminal koristi.

Situacija se promijenila kroz tri četiri godine i glavna pokretač tu je novac. I tu onda postoji opasnost da imate veliku količinu droge i imate veliki broj organiziranih kriminalnih skupina. Procjena je da se 70 posto organiziranih kriminalnih skupina koji djeluju na području Europe bavi trgovinom drogom. Imate porast nasilja, njihovih međusobnih obračuna i dobivate onaj sindrom Južne Amerike. Oružani obračuni između različitih organiziranih kriminalnih skupina postaju gotovo svakodnevnica i imate opet u konačnici tu količinu novca koja pokušava ući u legalne tokove. I sad imate Hrvatsku koja je u principu mala zemlja, ali koja je još po pitanju kokaina bila neotkrivena. Jednostavno dobijete veliku količinu droge koja se počne distribuirati i pobudi veliki interes. Mi se iskreno nadamo da će se stvari uz određene mjere na neki način smanjiti. Vidimo da je taj rast enorman i ono što je zanimljivo i dalje će rasti jer je početna točka bila relativno niska. Znači, Hrvatska nije imala problema s kokainom, ali imala je problema s heroinom, što je uspješno riješeno. A sad smo dobili problem kokaina.”

Korisnici kokaina, odnosno ovisnici o kokainu, rijetko završavaju ipak u na liječenju, zbog čega je to tako. Je li, je li možda tu potrebna snažnija kampanja da se osvijesti štetnost?

“Ako gledate sastav, odnosno strukturu ovisnika koji su u tretmanu u Republici Hrvatskoj, njih 80% su faktički opijati ovisnici. Ono što je zanimljivo, imamo enormni rast na konzumenata kokaina, amfetamina i tako dalje. Recimo kad gledate prošle godine, ispod 200 osoba je bilo u tretmanu zbog kokaina. Radi se o tome da su to ljudi koji su najčešće povremeni konzumenti koji sebe ne smatraju klasičnim ovisnicima i na liječenje dolaze onda kada stvari totalno izmaknu kontroli. E, sad, na koji način takve ljude privući? Mi smo pokušavamo okrenuti cjelokupnu politiku koja se tiče droga. I u veljači ove godine usvojena je nova nacionalna strategija koja je po prvi puta koherentna strategija, znači obuhvaća sve ovisnosti. Možete imati četiri prevencije i četiri tretmana.

Jedna od mjera koju smo pokrenuli jest takozvana nacionalna info linija. Jednostavno dajemo mogućnost svakom tko ima problem da može nazvati i dobiti vrlo jednostavnu uputu gdje se sa svojim problemom može javiti i kakav oblik pomoći može dobiti. U principu znači ljudima treba dati pomoć.”

S obzirom na to da su sve češće i u poslovnom svijetu, vodeći hrvatski portal odnosno oglasnik za traženje posla MojPosao istražio je kakva su stajališta Hrvata po pitanju tetovaža na radnome mjestu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 700 ispitanika. Trećina ispitanika (37%) bili su muškarci, a 63% žene. Najviše ispitanika (42%) u dobi je od 31 do 40 godina, trećina (33%) je starija od 41 godinu, 17% je u dobi od 26 do 30 te je 8% ispitanika mlađe od 25 godina. Najveći dio ispitanika ima visoku stručnu spremu (47%), 31% srednju, a 20% višu stručnu spremu.

>Na čelo tetovirao “Elon Musk” u nadi da će ga milijarder povesti na Mars

Bez obzira na to imaju li i sami tetovažu, dvije trećine Hrvata (67%) osobe s tetovažama ne doživljava ništa drugačije nego one bez njih. Očekivano, osobe koje i sami imaju barem jednu tetovažu imaju pozitivniji stav prema onima koji dijele njihovu strast prema tetoviranju (32%) nego ljudi bez tetovaža (11%). To potvrđuje i podatak kako svaka peta osoba bez tetovaže ima negativno mišljenje o vlasnicima jedne ili više tetovaža na svojim tijelima.

Prema mišljenju onih s tetovažama, tetovirane osobe su kreativne, slobodoumne, avanturističke, autentične i one koje njeguju individualnost. S druge strane, osobe bez tetovaža sklone su u tetoviranima prepoznati i neke ne baš pozitivne osobine poput nesigurnosti, problematičnosti, nestabilnosti i buntovnost.

>Lik tetovirao festivalsku narukvicu i dobio free upad do kraja života

Obje skupine ispitanika, tetovirani i oni bez tetovaža, smatraju kako tetovaže ne odražavaju stav i odnos prema poslu, ali na neke se tetovaže ipak ne gleda blagonaklono u poslovnom svijetu. Najteže se opraštaju tetovaže na licu i vratu, tetovaže na vidljivom dijelu ruke donekle ne volimo, a barem što se poslovnog odnosa tiče, ne smetaju nas uopće one na nogama, trbuhu i leđima. Tetovaže na poslu ne bi trebalo skrivati (80%), barem tako smatraju tetovirani ispitanici. S njima se tek djelomično slažu osobe bez tetovaža, među kojima tek 44% smatra kako tetovaže nije potrebno prekrivati tijekom radnog vremena.

Općenito, svi ispitanici se slažu da u zanimanja koja zahtijevaju skrivanje tetovaža spadaju učitelji, liječnici i odvjetnici te općenito djelatnosti koje zahtijevaju visoku dozu povjerenja. Tetovirani ispitanici i sami priznaju kako ponekad skrivaju tetovaže na poslu (18%) i to najčešće kada se radi o sastancima s klijentima i medijima, a njih 6% uvijek ih skriva. Zbog tetovaža je negativno iskustvo doživjela svaka deseta osoba i to najčešće s nadređenom osobom.

Mišljena mladih su različita. Jedni smatraju da bi za Hrvatsku bilo dobro legalizirati marihuanu, dok ima mišljenja i da bi se to moglo zloupotrebljavati.

“Mislim da bi moglo dobro utjecati na hrvatsku agrikulturu i da bi Hrvatska mogla imati razne benefite od toga, osim u turizmu, isto tako i u nekim gospodarskim granama”, rekao je prolaznik.

“Ja nisam baš za to. Jesam za u medicinske svrhe i to mi je OK, ali ako bi se nekako zloupotrebljavalo, za to baš i nisam”, rekla je jedna mlada djevojka.

Jedan tip u šali je rekao: “Što mislim o marihuani? Ma užasna biljka, grozna. Ali zašto ne?” Neki su kroz smijeh rekli da je legalizacija trave “objektivno dobra, subjektivno nije” te da je dobro za Maltu što se odlučila na taj potez.

“Ima prednosti i nedostataka kao i u svakom sistemu. Prednost je medicinska svrha, a nedostatak eksploatacija, naravno”, kaže jedan Zagrepčanin.

“Ako se legalizira, umjesto da dileri zarađuju, možda i proračun nešto zaradi”, dodaje drugi.

Bilo je prolaznika koji su rekli da im legalizacija trave u Hrvatskoj ne radi razliku u životu. “Tko voli, nek’ izvoli”, šalili su se. No, ima i onih koji smatraju da je Hrvatska konzervativna država koja na marihuanu gleda kao na opijat te da nismo još u toj fazi da se marihuana treba legalizirati.

“Ako bismo se trebali ugledati na zapadne zemlje, mislim da ima budućnosti da se jednog dana na neki način legalizira do kraja. Mislim da još nismo u tom stadiju zbog cijele stigme oko droge, ali jednog dana ćemo doći do toga”, kaže jedan mladić.

Nakon najavljenih odluka Švicarske, Luksemburga i Nizozemske, i Njemačka je obznanila planove u sličnom smjeru legalizacije, a u Italiji se planira referendum. Kanada, Meksiko i 18 američkih saveznih država već je uvelo slične zakone.

Prošle godine dogodila se povijest, UN je skinuo kanabis s liste opojnih droga.

>Pogledajte set braće Disclosure s Plitvičkih jezera koji je obišao svijet

Nova traka omiljenog dueta dolazi nakon techno prerade PAX-ove trake “Cosmic Kiss” ranije ovog ljeta, kada je na tržište izbačen i hvaljeni treći album grupe “Olympia”. Ambijentalne teksture i hipnotički grooveovi novog singla sjajno su sinkronizirani s krajolikom i pogledom koji puca s istoimenog poprišta kojim se diči naša država. Petominutni video nastupa možete pogledati ispod, a to je prvi iskorak uglednog Cerclea u rezoluciju 8K.

>Pogledajte kako je Boris Brejcha osvojio rimsku arenu iz 1. stoljeća

>Koja je razlika između povremenog i teškog opijanja

Mi smo se uspjeli ugurati u prvih deset – na devetom smo mjestu s 85,5 litara koje prosječno godišnje popijemo piva, što je za skoro osam boca po glavi više nego u godini prije. Istraživanje se temelji na podacima prikupljenima od različitih pivskih udruga i statističkih ureda, koje ne razlikuju količine koje popiju domaći državljani i strani turisti, pa u ukupnim državnim rezultatima svakako sudjeluju i stranci, no pivo i jest piće za druženje i zabavu svih prisutnih. Relevantnost Kirina svakako dokazuje činjenica kako ovo istraživanje vrši još od 1975. godine.

>Pet znakova koji signaliziraju da piješ previše piva

Prvih deset izgleda ovako:

10. Latvija – 81,4 litre po glavi stanovnika

9. Hrvatska – 85,5

8. Španjolska – 88,8

7. Irska – 92,9

6. Namibija – 95,5

5. Poljska – 97,7

4. Njemačka – 99

3. Rumunjska – 100,3

2. Austrija – 107,8

1. Češka – 188,6